Ministar Kemal Hrnjić istakao nekoliko podataka u prilog minimalcu od 1.000 KM i prozvao poslodavce
Naveo je da je imao obavezu da se oglasi po ovom pitanju kao bivši predstavnik poslodavaca, a sada kao član Vlade. Tvrdi da se uvijek zalagao za povećanje minimalne plate i izjavio da je ponosan što je ostao dosljedan po tom pitanju i na ono što je uradio u posljednjih 20 godina.
"Kao menadžer jedne kompanije u Bosni i Hercegovini, još u decembru 2019. obavezao sam se pred Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine da će minimalna plata u ovoj kompaniji biti 1.000 KM. To je bilo prije pet godina", istakao je Hrnjić.
"Shodno njihovoj reakciji, sada mi je jasno zašto prethodni saziv Vlade FBiH nije imao hrabrosti za ovakve odluke. Gospodo, moje pitanje je zašto posljednjih desetak godina niste povećavali minimalac za barem 50 KM godišnje i sada ne bismo raspravljali na ovu temu. Niste", naglasio je.
Saglasan je da je potrebna sveobuhvatna porezna reforma kojom će se privrednicima olakšati te je pozvao da se ona ubrza. Podsjetio je na to da je Vlada FBiH najavila pomoć privrednicima da mogu isplatiti minimalac od 1.000 KM dok se ne provede spomenuta reforma.
Izdvojio je nekoliko podataka za koje smatra važnima u kontekstu povećanja minimalne plate:
-
U FBiH posluje više od 25.000 privrednih društava, što u posljednjih pet godina predstavlja povećanje za više od 1.500;
-
Više od 50 posto društava je iz dvije oblasti - prerađivačke industrije i trgovine;
-
Zaključno s 31. oktobrom 2024. u FBiH je bilo 551.291 zaposlenik, od toga 120.000 ima minimalnu platu, a 270.000 zaposlenih ima platu manju od 1.000 KM;
-
Ova privredna društva su 2023. ostvarila prihod od 69,4 milijarde KM, što je za 1,4 milijarde KM više u odnosu na 2022., a čak za 23 posto više u odnosu na 2021.;
-
Više od 17.000 kompanija posluje s dobiti koja je 2023. iznosila 5,3 milijarde KM - profitna marža 7,6 posto. Ako uzmemo neto dobit iz 2018. koja je iznosila 1,87 milijardi KM, znaju strani investitori da je profitna marža od sedam posto u njihovim državama perfektan poslovni rezultat;
-
Profit po jednom radniku u 2022. je iznosio 10.788 KM, a 2018. je iznosio 5.244 KM, što je povećanje za 107 posto;
-
Djelatnosti koje ostvaruju najveću dobit su trgovina i prerađivačka industrija;
-
Udio plata zaposlenih u ukupnim rashodima kompanija s privatnim kapitalom je 12,2 posto dok je u kompanijama s javnim kapitalom 31,8 posto;
-
Ukupna vrijednost imovine privrednih društava 2022. je iznosila 76,55 milijardi KM dok je 2018. iznosila 67,18 milijardi KM, što je povećanje za 9,38 milijardi KM u samo četiri godine ili skoro 2,5 milijardi KM godišnje.
Ministar Hrnjić je istakao još jedan podatak zbog kojeg smatra da privrednici mogu povećati minimalne plate na 1.000 KM.
"Vlada je dva puta omogućila poslodavcima da finansijski pomognu svojim radnicima bez dodatnih nameta. Ovom odlukom je bilo obuhvaćeno samo 230.000 radnika, za šta je izdvojeno 99 miliona KM. Čak dvije trećine kompanija koje su ispoštovale odluku bile su iz javnog sektora, a samo jedna trećina iz privatnog sektora. Procjena je da je nova odluka 'teška' 110-120 miliona KM. Je li to velika razlika u odnosu na ovih 99 miliona, a gledajući prethodne podatke o prihodima, profitima i vrijednosti imovine", pitao je.
Ponovio je da je saglasan da je potrebno pomoći kompanijama kojima je pomoć zaista potrebna. No, prozvao je poslodavce, pitavši ih zašto se nisu oglašavali kada se tokom pandemije koronavirusa pomoć davala, kako je istakao, samo privilegiranim privrednim društvima.
Kako je zaključio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Kemal Hrnjić, u konačnici sve te teško zarađene plate će naši ljudi opet trošiti u svojoj zemlji, pa dobar dio njih i kod svojih poslodavaca.
