Ministar Lakić optužio Novalićevu vladu za sistemsko uništavanje Elektroprivrede BiH
Nakon sjednice Vlade FBiH je napomenuo da je cilj zaštititi kupce, koji se električnom energijom snabdijevaju u okviru tržišnog snabdijevanja, od ekstremnog rasta cijena.
"Bez primjene bilo kakvog oblika ograničenja cijena, više od 96 posto trenutnih kupaca struje, na koje su primjenjivane odluke o ograničavanju cijena, imalo bi rast cijene za 70 posto. Bez obzira na zatečeno stanje u elektroprivredama, svjesni smo da istovremeno moramo omogućiti sigurno snabdijevanje strujom za naredni period", rekao je.
Ograničavanje cijena
Smatra da će ovaj period biti sigurno izazovan te je naglasio da Evropska unija vrši pritisak da cijene struje u Bosni i Hercegovini budu tržišne, ali da to u ovom trenutku ne mogu dozvoliti, jer bi ona iznosila 140 eura po megavat satu. Prema njegovim riječima, to je 85 posto više od trenutne cijene koju trenutno ima domaća privreda.
Lakić je istakao da će današnjom odlukom i ograničavanjem cijena za privredu doći do poskupljenja, ali ne do ekstremnog, kakvo je zadesilo države u našem okruženju.
"I nakon poskupljenja struje ostaje najniža cijena u regionu. Svako želi da spasi svoju firmu. Mi se ponašamo sada kao vlasnici firme i učinit ćemo sve da je spasimo, ali ne na uštrb najugroženijih kategorija društva, nego prvenstveno zbog građana, zbog privrednika, zbog rudara, zbog činjenice da je Elektroprivreda žila kucavica FBiH", naveo je.
Stanje u elektroprivredama
Tvrdi da je rudnike zatekao u katastrofalnom stanju te da su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) i resorno ministarstvo zajedno s Vladom FBiH stavili fokus na oporavak rudnika, smanjenje broja neproizvodnih radnika koji opterećuju poslovanje rudnika. Kako je kazao, to sve se čini kako bi stabilizovali energetski sistem.
"Trenutna situacija u elektroprivredama i u rudnicima, rastom cijena uglja sa 5,60 KM na 7,80 KM po gigadžulu, ali i globalni trendovi da cijena struje zavisi od niza različitih uslova ponude i potražnje, uključujući geopolitičku situaciju, nacionalnu kombinaciju izvora energije i slično, neminovno nas dovodi do toga da je Vlada FBiH zajedno s resornim ministarstvom morala razmišljati i donijeti odluku o rastu cijene struje za privredne subjekte", uvjerava Lakić.
Ukazao je da će EP BiH prema projekcijama u ovoj godini poslovati u gubitku od 90 miliona KM, dok je u EP HZ-HB prošlu godinu završila u gubitku od 81 milion KM.
"Moramo se podsjetiti na činjenice da je finansijsko poslovanje EP BiH na dan kada je nova uprava preuzela dužnost u augustu ove godine bilo u gubitku od 55,1 milion KM, a ostvareni prihod u prvih osam mjeseci je bio manji za 108,96 miliona u odnosu na planirane prihode. Ovo je rezultat sistematskog uništavanja žile kucavice FBiH od strane prethodne vlade (čiji premijer bio SDA-ov Fadil Novalić). Dugogodišnji nemar i kriminal u Elektroprivredi bacili su na koljena preduzeće koje je po svim parametrima trebalo da bude primjer razvoja i uspješnog poslovanja", tvrdi.
Naglasio je da sagledavanje finansijskog položaja EP BiH za period februar-decembar ove godine, koji je prethodna vlada zaprimila 30. januara ove godine, a koji je potpisan od tadašnjeg generalnog direktora i predsjednika Nadzornog odbora, navedeno da se očekuje da ukupni prihodi budu manji za 242,79 miliona KM, u odnosu na prihode iz plana poslovanja za 2023.
Prema istom dokumentu na koji se poziva, sagledani iznos gubitka bi ove godine bio 90,81 milion KM, što je 206,68 miliona lošije od planiranog rezultata poslovanja za tekuću godinu.
Kako je izjavio ministar Lakić, zatečeno stanje s isporukama uglja i ozbiljno dovođenje u pitanje proizvodnje struje i stabilnosti elektroenergetskog sistema posljedice su izostanka nužnih mjera i aktivnosti prethodne Vlade FBiH i uprave EP BiH na zaustavljanju kontinuiranog pada plasmana uglja iz rudnika Koncerna EP BiH, a koji je počeo 2019.
"Za razliku od prethodne vlade, ova Vlada radi sve da zaštiti građane te da udar najmanje osjete oni koji su najmanje krivi za ovakvo stanje u Elektroprivredi. S tim u vezi ćemo u narednom periodu uraditi dubinsku analizu socijalne redistribucije cijene struje, tako da oni koji manje troše imaju nižu cijenu, a oni koji su veliki potrošači da više plaćaju", obrazložio je.
Mišljenja je da je ovo trenutak kada svi moraju pokazati veću socijalnu osjetljivost i solidarnost te da je vlada opredijeljena da na sve načine, usvajanjem seta reformskih zakona, uredi sistem, jača privredu i stane na kraj zloupotrebama i crpljenju resursa FBiH.
"Ono što sa sigurnošću možemo reći da Vlada FBiH koristi sve načine i dostupne fondove da subvencionira najranjivije kategorije društva kroz programe kao što je program za energetski siromašna domaćinstva, ali i kroz dodjelu sredstava za energetsku učinkovitost. Ovim programima su osigurana konkretna sredstva i novac koji dobijaju naši građani i domaćinstva u skladu sa propisanim uslovima", poručio je.
Cijena struje za građane
Također uvjerava da je Vlada FBiH zajedno sa Ministarstvom energije, rudarstva i industrije u stalnim razgovorima sa svim relevantnim institucijama i akterima, traga za rješenjima koja ne bi bila daljnji direktan udar na džepove građana i privredu.
"Pronalazimo modalitete sa upravama obje elektroprivrede da se cijena stuje za građane ne poveća i sigurno ćemo u tome uspjeti. Moram napomenuti i obavezu Bosne i Hercegovine prema EU da svoje termoelektrane na ugalj zatvori do 2050., a u ovom trenutku energetski sektor u FBiH ne može funkcionirati bez termoelektrana", ocijenio je.
Mišljenja je da su termoelektrane izuzetno potrebne te da ih u posljednje tri godine nije bilo, našli bismo se na udaru rasta cijene struje, jer bismo je vjerovatno morali uvoziti iz inostranstva.
"Termoelektrane nam trenutno osiguravaju sigurnost u snabdijevanju električnom energijom i mogu reći njenu najpovoljniju cijenu u okruženju", dodaje.
Naravno, kako je kazao, obnovljivi izvori energije su bh. budućnost, ali dok ne dođemo na nivo da se možemo u potpunosti osloniti na obnovljive izvore, moramo se osloniti na ono što imamo, planirajući smanjenje korištenja uglja i termoelektrana u skladu sa direktivama koje je Bosna i Hercegovina preuzela kako bi postala članica EU.
