Ministarstvo trgovine FBiH o ograničavanju marži: Vlada ne dezinformiše javnost
Zaključio je da su posljednjom odlukom specificirane potrepštine, ali da je to predstavljeno kao povećanjem broja potrepština s ograničenom maržom. Primijetio je da su marže na novoj listi povećane u odnosu na marže za devet stavki s liste.
Reakcija Ministarstva
Iz Ministarstva trgovine FBiH su poručili da je netačno da je vlada na bilo koji način dezinformisala javnost. Tvrde da je broj proizvoda s ograničenom maržom povećan sa devet na 15.
"Prvobitni spisak od devet proizvoda proširen je novom odlukom na 15 proizvoda i to je očigledno. U odnosu na raniju odluku Vlade FBiH o neposrednoj kontroli cijena, donesenoj krajem augusta ove godine, novom odlukom dodano je šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su u kategoriji osnovnih potreba stanovništva. U spisak su dodani so, svježe pileće meso, makaroni, riža, margarin i jogurt", ukazali su.
Prema njihovim riječima, u odnosu na raniju odluku, novom odlukom se desila neznatna promjena u stopama dozvoljene maksimalne marže (za jedan posto za određene proizvode), što nema značajan utjecaj na krajnju cijenu proizvoda u maloprodaji. Objasnili su zašto se desila ta promjena.
"Prema informacijama sa terena, moralo se povesti računa i o zahtjevima malih trgovaca, posebno onih koji se bave specijaliziranom prodajom, kao što su mesare ili pekare", naglasili su.
Napomenuli su da su zatečene marže na spomenute proizvode bile znatno veće od maksimalno propisanih prvom odlukom o neposrednoj kontroli cijena, koja je na snazi posljednjih mjesec dana.
"Prema podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP), marža za pileće meso je u junu ove godine u veleprodaji dostizala čak 62,42 posto, a za svježa jaja u veleprodaji iznosila je 22,67 posto, dok je u maloprodaji bila 59,70 posto. Također, prema podacima FUZIP-a, od aprila 2021. do 30. juna 2023. izdati su prekršajni nalozi u visini od 1,4 miliona KM", dodaju.
Za Ministarstvo trgovine FBiH ograničavanje marži je jedna od antiinflacijskih mjera vlade. S druge strane, podsjećamo, Čavalić ne misli da je to antiinflacijska mjera.
"Treba uzeti u obzir i inflaciju koja je u FBiH za u augustu iznosila 3,6 psto (najniža u regionu), u Republici Srpskoj 5,9 posto, za razliku od Srbije u kojoj je inflacija 11,5 posto, a u Hrvatskoj 7,3 posto. Podsjetimo da je u oktobru 2022. inflacija bila daleko najveća u FBiH i iznosila je 19,10 posto, dok je recimo u Hrvatskoj bila 13,25 posto", istakli su.
Uvjeravaju da je vlada, kako su naveli, u stalnom procesu iznalaženja najadekvatnijih rješenja po pitanju rasta cijena, posebno osnovnih namirnica.
Također su napomenuli da se priprema set fiskalnih zakona, veliki paket socijalnih mjera, mjera iz oblasti poticaja poljoprivredi i poduzetništvu, a ta koje su ocijenili da bi se njima trebale omogućiti rast minimalnih plata i penzija te rast poticaja za poljoprivrednike.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
