Moguće novo poskupljenje pilećeg mesa u BiH, peradari najavljuju i nestašicu
Tuzlanski kanton raspolaže kapacitetima za proizvodnju 12 miliona tovnih pilića godišnje, čime se može zadovoljiti polovina tržišta u Bosni i Hercegovini.
Međutim, proizvodnja je skoro upola manja zbog enormnog poskupljenja sirovina. Uzgajivači poručuju i da je isplativost posla sve manja, zbog čega traže pomoć vlasti.
Naime, nagli skok cijena ulaznih parametara negativno se odražava i na sektor peradarstva u Bosni i Hercegovini, a štete već trpe uzgajivači tovnih pilića u Tuzlanskom kantonu. Sada pozivaju kantonalnu vlast da im sa devet poticaje povećaju na 14 feninga po grlu, kako bi prevazišli nastalu situaciju.
"Mislim da smo zaslužili dobiti i taj poticaj, kao jedna od najrazvijenijih grana stočarske proizvodnje. Dobijanjem ovoga novca mogli bismo izaći iz zime, a u suprotnom manji kooperanti do proljeća neće moći izdržati", kaže nam predsjednik Udruženja peradara TK Mevludin Kahvedžić.
U Tuzlanskom kantonu registrirano je 90 uzgajivača tovnih pilića, od kojih je aktivno njih 50. Također, sa nekadašnje proizvodnje od 12 miliona grla, spali SU na njih šest miliona i 925 hiljada. U novcu, godišnja zarada tuzlanskih uzgajivača iznosi okvirno 42 miliona maraka.
"Peradarski sektor je iz godine u godinu u padu, a ako ne prevaziđemo ovu situaciju, smanjenje proizvodnje u idućoj godini će biti za deset posto. Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona iznosi 2,30 KM uz PDV", navodi Kahvedžić.
Povećanje otkupne cijene peradari su već zatražili od otkupljivača, međutim njihovom zahtjevu još nije udovoljeno.
"Bez obzira što raste cijena proizvoda u marketima, naša otkupna je uglavnom nepromijenjena već 25 godina. Dakle, mi svoju cijenu ne povećavamo, dok to kontinuirano čine otkupljivači. Naši troškovi sada su se povećali i stanje je izuzetno teško. Da u potpunosti iskoristimo svoje kapacitete, mogli bismo prehraniti pola Bosne i Hercegovine", naglašava Kahvedžić.
Bh. peradari navode i da im problem predstavlja prekomjeran uvoz u našu zemlju, posebno pilećeg filea.
"On se danas u tržnim centrima može naći u smrznutom stanju, ali ga oni odmrznu i tako prodaju, stvarajući veliki problem nama proizvođačima", tvrdi Kahvedžić.
Almas Turbić iz Vučkovaca nadomak Gradačca ima farmu pilića kapaciteta od 65 hiljada u jednom tovu. Peradarstvom se bavi već 25 godina, a kako ističe stanje do danas nije bilo kompleksnije.
"Situacija se pogoršala za 80 posto, a s rastom energenata i svih ostalih ulaza ostvarujemo kontinurani pad zarade. Da li će do gašenja farme doći, za sada ne znam, ali je evidentno da će doći do nestašice i poskupljenja piletine na policama marketa. Mi smo ranije imali viškove koji su 'remetili' tržište i obarali cijenu, ali toga sada neće biti", navodi Turbić.
Uzgoj tovnih pilića u Bosni i Hercegovini odvija se u šest turnusa godišnje, a pileća farma mora biti dezinficirana i sterilna. Najvažnije ulazne sirovine su, između ostalog, odgovarajuća voda, hrana i ugalj.
"Životinje moraju doći u potpuno sterilan prostor, a njihovo zdravstveno stanje stalno je pod kontrolom. Ovih dana imamo kontrole na salmonelu, inspektori rade svoj posao i vrši se uzorkovanje hrane. Shodno tome, naš kvalitet i ispravnost proizvoda su zagarantovani", zaključuje Turbić.
Inače, povećanje cijena pilećeg mesa, samo će biti jedno u nizu koje će u narednom periodu, prema najavama poljoprivrednika, pogoditi građane Bosne i Hercegovine. Tu su još i mogući skuplji pekarski proizvodi, ali i mlijeko, o čemu smo ranije pisali.
