Nelegalna internet prodaja uzima zamah: Za dva mjeseca oduzeta odjeća i obuća vrijedna 800.000 KM
Preuzimanje robe zavisi od toga iz kojeg grada u BiH naručujete pa je tako moguće robu preuzeti lično ili putem pošte.
S obzirom na to da se radi o trgovini "na crno", kupac nije zaštićen te mu niko ne garantuje da će se unutar paketa naći baš onaj proizvod koji je vidio na fotografiji pa naručio.
Sve silne stranice za prodaju vide, naravno, i vršioci raznih dužnosti, ali i inspekcija, iako njihova reakcija izostaje.
Oni uvijek ističu da građani sa ilegalnih stranica naručuju na vlastitu odgovornost, dok se istovremeno lista prevarenih kupaca širi.
Roba, nova i polovna, uglavnom se nabavlja iz inostranstva. Poslali smo upit Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz koje su nam kazali koliko je odjeće i obuće oduzeto u proteklom periodu.
Samo u januaru i februaru 2024. godine vrijednost oduzetog tekstila iznosila je 579.423 KM, a obuće 320.350KM.
Kada je riječ o 2023. godini vrijednost oduzetog tekstila iznosila je 2.852.909 KM. U istom vremensom periodu oduzeta je vj+rijednost obuće u iznosu od 352.710 KM, a bijele tehnike u vrijednosti 23.775 KM.
Iz Porezne uprave BiH su nam kazali da postupajući po prijavama koje dostavljaju građani, a koje se odnose na nezakonito obavljanje online trgovine, Porezna uprava FBiH provodi obavještajno-istražne radnje na utvrđivanju identiteta osoba koje se bave internet trgovinom.
"Ukoliko lica nisu registrovana za obavljanje navedene djelatnosti (trgovina na malo putem pošte ili interneta, šifra djelatnosti 47.91), prikupljaju se dodatni podaci u vezi sa obimom ostvarenog prometa, te se vrše inspekcijski nadzori", objasnili su nam.
Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor od Federalne inspekcije kada je riječ o koracima koji su poduzeti u suzbijanju nelegalne online trgovine.
Legalni internetski prodavači registrovani kao pravna lica te u bankama imaju otvorene račune. Zakonom su obavezani da prilikom svake prodaje izdaju fiskalni račun.
Raniji podaci su pokazali da se na evropskim granicama zaplijeni 56 posto falsifikovanih proizvoda koji su bili predmet trgovine na internetu.
