Nephodno je povećanje produktivnosti i kvaliteta domaće industrije
Nastanak Lean fizlozofije, kako su pojasnili organizatori, izvorno potiče iz Toyote, a glavni fokus stavlja na ljude i rad na njihovom usavršavanju. Takve metode su osnova produktivne proizvodnje. Na konferenciji se govorilo o usavršavanju i primjeni tih alata do današnjeg vremena.
Glavni govornik na konferenciji je bio Draško Živković, Lean konsultant i trener, i koji živi i radi Stuttgartu, u Njemačkoj. Živković je govorio o budućnosti Lean menadžmenta, o svojim iskustvima i zastupljenosti Leana u Njemačkoj, povlačeći paralelu i praveći komparaciju sa kompanijama u BiH.
"Lean je prije svega način razmišljanja i rukovođenja. Metode koje su opisane su samo pomoć tom rukovođenju kroz koje se dolazi do optimiranih procesa", objasnio je Živković, koji je pohvalio i interes za konferenciju ovog tipa u BiH.
Konferenciji je prisustvovao veliki broj rukovodilaca i stručnjaka iz proizvodnih kompanija naše zemlje, koji su svojim primjerima i praksom pokazali gdje se BiH nalazi i koliki put nas čeka da bismo adekvatno odgovorili zahtjevima svjetskog tržišta.
„Najispravnije je da kažem da mi unutar kompanije optimiziramo procese kontinuirano, a kontinuitet i Lean idu zajedno. Mi pokušavamo da koristimo razne metode i u svom izlaganju sam navela 42 metode koje mi imamo unutar kompanije, da bismo uklonili gubitke i isporučili robu kupcu što prije", istakla je Arnela Hodžić-Isaković, koja radi na poziciji Lean koordinatora za Volkswagen u Sarajevu.
Direktor kompanije BD Care Fusion iz Cazina, Arnes Lugavić kazao je kako u ovoj kompaniji imaju multidisciplinaran pristup optimiziranju procesa, te daju podršku svim idejama svojih radnika.
"Koristimo standardne Lean alate, ali ne pridržavamo se strogo tih alata, nego pokušavamo pronaći najbolji način da svaki alat prilagodimo vlastitom poslovanju, jer je svaka kompanija specifična po svom organizacijskom modelu, branši i ne postoji univerzalan pristup procesu poboljšanja. Važno je čuti feedback ljudi, evolvirati što veći broj radnika, te kompromisno donositi odluke koje su u duhu kontinuiranog unapređenja", istakao je Lugavić.
Dobar primjer povezivanja Leana i digitalizacije naveo je Aldin Fajić, direktor kompanije IDEA Software.
"Klasičan tip gubitaka jeste čekanje. Ako govorimo o sprezi Leana i digitalizacije, možemo čekanje pojasniti kao primjer trošenja vremena da se rezultati audita prekucaju u digitalnu formu. To vrijeme koje trošimo za donošenje bitnih odluka na osnovu rezultata audita nama kupac ne plaća. Mi smo se posvetili digitalizaciji Lean alata, upravo sa ciljem eliminacije različitih gubitaka, gdje na kraju timu više vremena ostaje za produktivni rad i svakodnevna poboljšanja", poručio je Fajić.
Zaključak konferencije je da je nephodno povećanje produktivnosti i kvaliteta domaće industrije, što prije postizanje balansa u trošku radnika, kako bi mogli održati korak s razvijenim dijelom svijeta i spriječiti egzodus radno sposobnog stanovništva. Jedan od načina da se to postigne su i Toyotine metode koje se nazivaju Leanom, koje su se pokazale kao jako uspješne, kao i automatizacija o kojoj se najviše govorilo u drugoj panel diskusiji ove konferencije. Odličan primjer imamo i u Zapadnim zemljama Evrope koje su postigle 80-90 posto svojih mogućnosti po pitanju produktivnosti, nihovi su proizvodi skuplji, a samim tim plate radnika znatno veće.
