Cijene energije i hrane posebno su porasle tokom ove godine. Međutim, rast cijena sada se "proširio na sve", kako je prošle sedmice rekla predsjednica Europske centralne banke Christine Lagarde. Povećane cijene energenata najprije su se osjetile u proizvodnim cijenama, a sada postupno “izjedaju” i cjelokupnu potrošačku korpu, upozoravaju ekonomisti.
No rast cijena nije isti u svim državama eurozone. Dok je inflacija u Njemačkoj u oktobru dodatno porasla na 10,4 posto prema nacionalnoj metodi izračuna, te čak na 11,6 posto prema evropskoj metodi izračuna indeksa potrošačkih cijena, u Španiji je pala, primjerice, s 9 na 7,3 posto.
Cijene raznih roba, uključujući naftu, donekle su pale posljednjih mjeseci zbog straha od recesije. Koliko brzo to utječe na stopu inflacije donekle varira ovisno o zemlji eurozone. Političke intervencije u cijenama energije, koje se razlikuju od zemlje do zemlje i također imaju značajan utjecaj na stope inflacije, barem privremeno.
Francuska se dugo vremena isticala među državama eurozone po svojoj relativno niskoj stopi inflacije. To je također bilo povezano s političkim intervencijama poput popusta na gorivo. Međutim, u oktobru se Francuska također morala boriti s povećanjem inflacije; porasla je sa 6,2 na 7,1 posto, objavio je francuski statistički ured Insee.
Koji su proizvodi posebno poskupili u oktobru, vidljivo je iz već opširnije objavljenih brojki koje su objavile njemačke savezne države. Drvo za ogrjev, drveni peleti i slični materijali za grijanje poskupili su za 114,8 posto, plin za 98,6 posto, a lož ulje za 74,8 posto. Osim toga, primjetno su poskupili razni prehrambeni proizvodi, primjerice hljeb za 62,9 posto, a maslac za 54,5 posto. U usporedbi s septembrom posebno su poskupile pojedine vrste povrća, primjerice paradajz od 40,8 posto. Krastavci i paprike su se ipak nudili po nižim cijenama. U odnosu na septembar, pale su i cijene jabuka i benzina.
Kao odgovor na inflaciju Evropska centralna banka najavila je da namjerava dodatno povećati kamatne stope. Centralna banka je u septembru povećala kamatne stope za 0,5 posto, a u augustu i oktobru za 0,75 posto.
Sljedeći sastanak je u decembru a Guverner nizozemske centralne banke Klaas Knot rekao je da bi najradije podigao stopu za 50 ili 75 baznih bodova. Ipak, odluka još nije donesena. Na press konferenciji nakon sastanka o kamatnim stopama predsjednica Evropske centralne banke Lagarde također je naznačila da povećanja kamata još nisu na kraju puta.
Prema ekonomskim stručnjacima inflacija u eurozoni bi mogla doseći vrhunac krajem godine i prilično stabilno padati sljedeće godine, dok bi kamatne stope trebale bi doseći najvišu razinu u martu.
Bankama u Crnoj Gori izrečene rigorozne novčane kazne, uočene brojne nepravilnosti
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
