Novac iz EU za bh. poljoprivrednike neće doći preko noći, ali bolji dani stižu
Tim povodom pitali smo ministra trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, čovjeka koji je proteklih mjeseci pozivao na hitno usvajanje Strategije, šta naši poljoprivrednici mogu očekivati. Na početku razgovora Šarović nam govori kako strategija ne može riješiti sadašnje probleme poljoprivrednika u BiH, ali daje im realnu šansu za bolju budućnost.
"Strategija daje mogućnost pristupa evropskim fondovima za koje treba pripremiti kvalitetne projekte i proći fazu programiranja, što je nešto što nas čeka uskoro", kaže Šarović, jasno aludirajući na to da novac neće doći preko noći.
Ipak, kvalitetni projekti i dobra priprema našim poljoprivrednicima u jednoj godini mogu donijeti do 30 miliona eura.
"Potrebno je osigurati kvalitetne projekte i predočiti ih Evropskoj komisiji. To je nešto uobičajeno kada je riječ o povlačenju sredstava iz fondova EU. Ta mogućnost ostaje zaključna s 2020. godinom, a ukoliko BiH dobije i kandidatski status, onda dolazimo u još povoljniju poziciju", rekao nam je Šarović.
Zajednička poljoprivredna politika EU zasnovana je na ogromnoj finansijskoj podršci i podsticajima koji se realizuju na osnovu strateških dokumenata i konkretnih projekata. Poljoprivredni sektor BiH može računati na milionska sredstva uz evropskih fondova uz dobre projekte.
Šarović nam pojašnjava kako Strategija podrazumijeva direktnu pomoć poljoprivrednicima, a ne tehničku pomoć institucijama.
"Bez snažnog priključka evropskim fondovima i investicijama u razvoj infrastrukture, zaštite od prirodih nepogoda, osavremenjavanja opreme i veće podrške podsticajima svakom poljoprivrednom gazdinstvu, poljoprivreda FBiH i RS-a s mizernim budžetom od 140 miliona godišnje, prema mom mišljenju je osuđena na propast. Ova strategija je naš prvi korak, prva šansa koju trebamo iskoristiti", naglasio je Šarović uz pouku kako se BiH mora ugledati na susjedne države.
Kakvu pomoć će poljoprivrednici tražiti od EU zavisi od njihovih zahtjeva, potreba i projekata. Prema Šarovićevim riječima, mogućnosti su im vrlo široke.
"Zavisi od nas da li ćemo se okrenuti projektima za razvoj infrastrukture u ruralnim sredinama, nabavku poljopivredne opreme, kupovinu traktora, navodnjavanje ili nekim drugim projektima. Važno je da nismo ograničeni, iako postoje jasna pravila kada je riječ o poljoprivredi i tačno se zna šta svaka strana treba činiti, uključujući i unutrašnje institucije", pojašnjava Šarović.
Poljoprivrednici iz naše zemlje su zadovoljni usvajanjem strategije. Kako kažu, kad država ne vodi dovoljno računa o poljoprivrednoj proizvodnji, sretni su što im EU izlazi ususret.
"Ovo je jedna od boljih stvari posljednjih godina u poljoprivredi", govori nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo te dodaje kako je poljoprivredi u BiH, bez pretjerivanja, potrebno sve.
"Kompletna poljoprivreda u BiH je ugrožena i zastarjela. Svaka marka nam je potrebna, a dobri projekti su poželjni kako se pare ne bi trošile tamo gdje ne treba", dodaje Bićo koji se, kao i većina poljoprivrednika iz cijele države, nada boljim danima.
Krajem 2017. Šarović je upozoravao kako će BiH ostati bez sredstava iz evropskih fondova ukoliko ne usvoji dokument o ruralnom razvoju do kraja godine. Iako se to nije desilo, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nada se da BiH neće izgubiti svoju šansu.
"Bilo bi dobro da smo usvojili Strategiju prije dva mjeseca, ali zakasnili smo. Nadamo se razumijevanju Evropske komisije", govori nam Šarović te dodaje kako je jučer obavijestio nadležne u Briselu o usvajanju strategije.
Strategija o ruralnom razvoju će se 17. janura naći i na dnevom redu Parlamentarne skupštine BiH. Kad definitivno bude usvojena, daljnji koraci su u rukama Direkcije za evropske integracije i tijela za programiranje iz oba bh. entiteta i Brčko distrikta.
