Inače, ovo privredno društvo jedno je od 26 izvoznih privrednih društava iz oblasti drvne, papirne i grafičke industrije koje je Vlada FBiH direktno podržala u protekloj godini, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije. Malaku su odobrena sredstva od preko 75.000 KM za isplatu troškova poslovanja, a uprkos pandemiji, kompanija je na kraju prošle godine uposlila novih deset radnika.
"Veliko je bogatstvo 210 radnih mjesta za ovaj grad. Malak kompanija je strano ulaganje i ovo je industrija namještaja, odnosno drvna industrije koja jako brzo raste. Ona je bila u određenoj krizi do početka pandemije, jer je bilo očigledno zasićenje namještajem na svjetskom tržištu, ali poslije je izrazito rastuća industrija i to samo za inovativne i kvalitetne proizvode. Takve proizvode susrećemo ovdje i zaista je nevjerovatno da kod nas nastaju ovakvi visokovrijedni i inovativni proizvodi. Ova proizvodnja traži stručnu radnu snagu i vidjeli smo vrlo motivirane uposlenike i veoma je značajno da se rađa ovakav vid industrije u BiH", kazao je premijer.
Direktor kompanije Ernad Smajić upoznao je premijera s procesom rada kompanije Malak, kao i problemima koji se odnose na nedostatak sirovine za proizvodnju.
"Razvijamo nove prilike za posao i ideje za oživljavanje, ne samo Donjeg Vakufa, već oživljavanje cijelog našeg Srednjobosanskog kantona. Više od šest godina imamo kvalitetan izvoz, plasiramo na evropsko tržište, jako je puno iznenađenja koje danas možete da vidite u našoj fabrici. Sa sirovinom je problem. Naš poseban problem je i to jer smo se odlučili da radimo proizvode od četinara i ne možemo da ostvarimo dovoljnu kvotu. Zato često sirovinu nabavljamo iz drugih kantona. No, nadam se da će se i to ubrzo riješiti", kazao je Smajić.
Premijer Novalić je naglasio da je nelogično da kompanije koje rade finalne proizvode teško dolaze do sirovine.
"To smo pokušali ispraviti djelimično zakonom o šumama koji nije prošao Parlament i već pet godina tamo stoji. Ingerencije i odgovornost za takvu situaciju preuzeli su kantoni koji su to bogatstvo koncentrirali u svojim šumsko industrijskim preduzećima. Ono što bude do Federacije, promjenit će se, ali većina nadležnosti je na kantonima i njihovim šumsko industrijskim preduzećima", pojasnio je premijer Novalić.
Načelnik Općine Donji Vakuf Huso Sušić se zahvalio premijeru na posjeti te predložio da se razmotri formiranje posebnog fonda koji bi bio namjenjen razvoju i podršci malim općinama.
Kada je riječ o pomoći nižim nivoima vlasti, Općini Donji Vakuf je prošle godine odobreno 305.000 KM, i to 125.000 KM kao jednokratna finansijska pomoć budžetu i 180.000 KM za Projekat izgradnje "Centra za upravljanje otpadom".
Inače, Vlada Federacije BiH je s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije u prošloj godini, kroz mjere direktne podrške, odobrila skoro 45 miliona KM privrednim društvima i nižim nivioma vlasti u Srednjobosanskom kantonu. Od toga je za turističko-ugostiteljski i poljoprivredno-prehrambeni sektor izdvojeno po 1,7 miliona KM, a za cestovni prijevoz blizu milion KM. Pored toga, za SBK su uplaćeni i doprinosi na minimalnu platu u iznosu od 10,3 miliona KM. Kroz tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima, Srednjobosanskom kantonu lani je dodjeljeno skoro 22,3 miliona KM.
