Novalić: Zaliha žita imamo za tri mjeseca, struja neće poskupjeti, a radimo i na skladištenju gasa
Novalić se tokom razgovora osvrnuo na rast cijena te je rekao kako je teško prognozirati gdje će se rast cijena zaustaviti.
"Teško je bilo šta prognozirati. Inflacija je trenutno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. Nakon protekle dvije pandemijske godine, u ovoj godini suočili smo se s jednom od najvećih ekonomskih kriza. Jedan od najvećih prioriteta nam je ublažavanje njenih posljedica. Da bi bilo jasnije odakle dolaze ova poskupljenja treba sagledati cijelu situaciju kako nastaje taj lanac cijena. Važno je da ljudi razumiju da Rusija i Ukrajina zajedno čine četvrtinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, te 15 posto svjetskog izvoza kukuruza. Dakle petina stanovništva naše planete konzumira pšenicu iz Rusije i Ukrajine", rekao je Novalić.
Utjecaj rata u Ukrajini na globalna kretanja
Također, ističe kako su u poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška đubrivo i obrada zemlje.
"Uz to, nedavno sam čitao jedan izvještaj Svjetske banke gdje se ističe da prirodni gas predstavlja 70 do 80 posto ukupnog učešća u proizvodnji amonijaka. Amonijak je ključan u proizvodnji đubriva. A jedni od najvećih proizvođača i izvoznika đubriva na svijetu su Rusija i Bjelorusija. Svi znamo da su u poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška đubrivo i obrada zemlje za koju je potrebna nafta. Dakle, i u obradi zemlje ključna je energija, nafta i gas, koji su poskupjeli iz očiglednih globalnih razloga, a posljedično je poskupjela i hrana", pojašnjava premijer u razgovoru za Fenu.
Novalić naglašava kako je jedan od izazova i to što BiH ne spada u zemlje koje se protiv negativnih ekonomskih posljedica mogu boriti svojom monetarnom politikom.
"Da bi vam bilo jasnije šta znači ta mogućnost pomenut ću samo primjer da je tokom pandemije u Americi u promet pušteno 13 hiljada milijardi dolara novog novca. Dakle, samo papirni novac u cirkulaciji u Americi se povećao za trećinu. Nešto slično se desilo i sa Evropskom unijom i kada imate previše novca koji prati ograničenu količinu roba i usluga, onda neminovno imate inflaciju. To su eksterni faktori na koje nemamo uticaja", pojašnjava Novalić.
Naglasio je kako određene mjere koje je donijela Vlada FBiH mogu utjecati na nižu otkupnu cijenu pšenice.
"Usvojili smo rekordan budžet za poljoprivredu od 106 miliona KM. Podijelili smo našim poljoprivrednicima putem robnih rezervi 1,4 miliona litara besplatnog goriva u vrijednosti od 5 miliona KM, kako bismo povećali domaću proizvodnju i postali što nezavisniji. Očekujemo da će pozitivni efekat ove mjere biti niža otkupna cijena pšenice. U našim skladištima imamo žitarica u skladu sa evropskim potrebama i sigurno je da tri mjeseca možemo hraniti kompletno stanovništvo Federacije BiH sa žitnim i derivatima žita", ističe premijer.
U prehrambenoj industriji, ističe Novalić, zavisimo od nekoliko ključnih proizvoda: mliječnih, pšenice, uljarica, odnosno onih za uzgoj ulja, te kukuruza za uzgoj stoke i proizvodnju mesa.
"Mi već dajemo značajne poticaje za mlijeko i zahvaljujući tome proizvodimo sasvim dovoljne količine za potrebe našeg stanovništva, ali i za izvoz. Imamo balans između izvoza i uvoza mlijeka. To nam daje za pravo da isto možemo uraditi sa pšenicom i sa uljaricama. Sve možemo proizvesti za svoje potrebe i slučaj mlijeka nam to potvrđuje", kazao je.
O cijenama plina, struje
Dok s jedne strane ne možemo utjecati na cijene nafte i gasa, premijer FBiH ističe kako imamo sreću, za razliku od mnogih drugih zemalja, da možemo utjecati na cijene struje.
"Kao što znate, ona nije, niti će poskupjeti u ovoj godini. To sam obećao i to će tako ostati. Istovremeno, Federacija subvencionira račune za oko 80.000 socijalno ugroženih korisnika. Našu energetsku nezavisnost vodimo putem održavanja proizvodnje sopstvene struje, jer nju proizvodimo. Zato smo između ostaloga podržali i nastavak rada blokova 4 i 5 termoelektrana Tuzla i Kakanj. Tako osiguravamo da Federacija ne bude prisiljena uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama Evropske unije", ističe Novalić.
Što se tiče gasa i goriva, prema mišljenju Novalića, skladišta su nam trenutno jedino rješenje za ublažavanje šokova koji se pojavljuju na tržištu.
"Naše rezerve povećavamo u Blažuju, gdje je već započela rekonstrukcija naftnih terminala, kapaciteta 42 miliona litara. Pozvali smo BH Gas da u Kladnju što prije projektuje skladište gasa. Također, razgovarao sam sa direktorom Terminala u Pločama i tražimo najbrži put koji ćemo preći kako bismo u tamošnjim terminalima izgradili skladište za ukapljeni gas. Radimo i na novim kapacitetima u Bihaću i Mostaru. Naše procjene su da ćemo tako osigurati četvrtinu zaliha gasa i goriva", navodi premijer.
Govorio je i o stanju zaliha osnovnih životnih namirnica.
Vlada ima mehanizme zaštite i dovoljno robnih rezervi. U njima je trenutno dostupnih roba u vrijednosti od 30 miliona KM. Sa dva miliona KM budžet Direkcije robnih rezervi FBiH ove godine smo povećali za deset puta, odnosno na 20 miliona", pojašnjava.
Između ostalog, Novalić se osvrnuo i na kritike zbog izjave da je protiv subvencioniranja određenih proizvoda jer "ne treba pomagati bogatima" te je ovakve navode ocijenio pogrešno interpretiranim.
Nije tačna i navikao sam već na to da se moje izjave pogrešno i vankontekstualno interpretiraju, ali sve je to u roku službe. Moj stav je da ne možemo subvencije davati svima. Kada sam o tom govorio, rekao sam da se javni novac ne može trošiti da bi se smanjila cijena proizvoda koji potom mogu da kupe po nižoj cijeni i bogati i siromašni. Jer, šta ste postigli ukoliko koristite poreske prihode da i onima dobrog imovnog stanja olakšate kupovinu hljeba i goriva? To onda nije pravedeno društvo. Ja sam, s druge strane, više za to da se iskoriste poreski prihodi da bi direktnim transferima dali novac onima kojima je on najviše potreban. Dakle, kroz modele intervencije prema najugroženijim. To je ekonomski efikasniji i pravedniji način", kazao je premijer FBiH.
Neiskorišten potencijal ovčarstva u BiH, uzgajivačima problem stvaraju i ilegalni nomadi
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
