Novi fiskalni zakoni najviše idu na teret poslodavaca, vlast u budžetu dobija milijardu KM više
Jedna od ključnih značajki novog prijedloga zakona je ta što svaki dio prihod aradnika ulazi u fiskalni okvir. Drugim riječima, dijelovi primanja radnika koji su do sada bili neoporezovani, poput toplog obroka ili prijevoza i regresa, sada će biti oporezovani. Oporezivanje tog segmenta ide na teret poslodavca, procjena je da će poslodavac na ime oporezivanja tih dijelova morati izdvojiti dodatnih više od 250 KM po radniku.
Ako se uzme podatak da je broj zaposlenih u FBiH u 2021. bio oko 527.000, uz dodatno oporezivanje FBiH će mjesečno prihodovati oko 118 miliona KM, a godišnje oko milijardu i 400 miliona KM.
Kada je riječ o dohotku, postojeća stopa oporezivanja od 10 posto se povećava na 13 posto.
Oporezivanje ukupne stope doprinosa je smanjeno sa 41,5 posto na 32,5, ali je prošireno područje oporezivanja.
Plata do 800 KM neće se oporezivati, dok će se primanja iznad 800 KM oporezivati po stopi od 13 posto. Ako pretpostavimo da je radnik po važećem zakonu imao primanja od 1.000 KM (sa toplim obrokom i prijevozom), poslodavac je na to plaćao dodatnih 432 KM. Novim prijedlog zakona na plaću od 1.000 KM, poslodavac će na to morati izdvojiti 517 KM.
Ono što treba istaći je i da će ove zakonske promjene, ukoliko budu imale podršku podrazumijevati i dodatno oporezivanje kladionica, odnosno plaćat će se porez i na dobitke do 100 KM, odnosno oporezivat će se svi segmenti od igara na sreću.
U tabeli možete pogledati usporedbu predloženih stopa oporezivanja dohotka u FBiH i stanja u RS-u.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
