"Taj izvoz u prošloj godini povećan je za 50 odsto u odnosu na 2016. godinu i dostigao je 103.000 tona brašna i 40.000 tona uglavnom pšenice, a ti su aranžmani obezbijedili BiH više od 70 miliona KM", rekao je Šarović novinarima nakon sastanka u Bijeljini sa domaćim mlinarima.
On je dodao da su ovi rezultati značajno poboljšali vanjskotrgovinski bilans BiH.
"Turska je imala namjeru, i o tome nas je obavijestila kroz diplomatsku notu, da aranžman u ovoj godini svede na 30.000 tona, ali smo kroz pregovore prije nekoliko dana u Ankari obezbijedili mogućnost izvoza u Tursku minimum 85.000 tona brašna", rekao je Šarović.
Prema njegovim riječima, ovaj izvoz je pomogao i da "poklekli" domaći mlinarski sektor uposli svoje kapacitete, te održi i poveća broj radnika.
Šarović je naveo da je na sastanku bilo riječi i o problemima mlinarskog sektora sa cijenama, kvalitetom domaće pšenice i pitanju podsticaja, a jedan od zaključaka jeste da treba organizovati sastanak i sa resornim ministrima Republike Srpske i Federacije BiH, na čemu će se raditi narednih nedjelja.
"Ovaj posao bi trebalo održati, trebalo bi poštovati pravilo porijekla i ne dozvoliti da se u ovom sektoru dese problemi koji su se dogodili sa izvozom mesa ili nedavno sa izvozom jabuka u Rusiju", naglasio je Šarović.
On je podsjetio da BiH nema dovoljno pšenice i da uvozi i pšenicu i brašno iz Srbije, Mađarske i Hrvatske.
"Imamo ispod 50 odsto pšenice godišnje koja je potrebna za prehranu u BiH i to je jedno od ključnih pitanja, iako imamo izvozne aranžmane, za porijeklo moramo tražiti dozvolu da prerađujemo pšenicu koja dolazi iz Srbije i izvozimo je kao pšenicu iz BiH", rekao je Šarović.
On je istakao da zbog toga treba povećavati domaću proizvodnju pšenice, čiji izvoz u Tursku nije ograničen.
Saša Urošević iz banjalučkog mlina "Žitoprodukt" rekao je nakon sastanka u Bijeljini da su prošle godine bili najveći izvoznik brašna iz BiH sa izvezenih 20.000 tona, od čega 98 odsto u Tursku, a ostalo u Crnu Goru.
"Nama je, kao velikim izvoznicima, bitno da se nastavi sa ovim izvozom i da je ministarstvo učinilo dovoljno na tome da se poveća kvota", rekao je on.
Prema riječima Uroševića, izvoz brašna iz BiH za Tursku trenutno je u zastoju zbog cijene koja nije isplativa izvoznicima.
Urošević je rekao novinarima i da od domaćih proizvođača otkupljuju manje od pet odsto pšenice zbog neodgovarajućeg kvaliteta, pojasnivši da domaći proizvođači uglavnom siju stočnu pšenicu koja ne može da zadovolji mlinsko tržište i visoke zahtjeve kvaliteta brašna.
Prema njegovim riječima, domaći proizvođači stimulisani su više na prinos, nego na kvalitet pšenice.
Mlinar iz Brčko distrikta Miroslav Ćosić rekao je nakon sastanka da su se na ovom području pet mlinara udružili u klaster kako bi obezbijedili lakši izvoz u Tursku.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić istakao je da je Semberija, kao najveća žitnica, pravo mjesto za dogovor o pšenici i brašnu, ali i mesu i mlijeku.
"Važni su nam mlinari, ali najbitniji su proizvođači i ima još puno toga na čemu treba raditi, prije svega da podstičemo proizvodnju pšenice i kažemo ljudima koju pšenicu da siju kako bi imali bolji kvalitet i sigurno tržište", zaključio je Mićić.
Cilj sastanka u Bijeljini bio je razmatranje perspektiva mlinarskog sektora sa posebnim osvrtom na rastući izvoz ovih roba na tržište Turske i povećanje saradnje sa domaćim poljoprivrednicima.
Sastanku su prisustvovali najznačajniji izvoznici pšenice i brašna u BiH.
