Objavljen indeks ekonomskih sloboda: Blagi napredak Bosne i Hercegovine

Ova pozicija predstavlja izvjesni napredak u odnosu na 91. mjesto u prethodnoj godini. Ukupna ocjena naše zemlje iznosi 61.9. Ovaj rezultat je ispod regionalnog, ali ipak iznad svjetskog prosjeka, što Bosnu i Hercegovinu čini "umjereno slobodnom" zemljom.

U kvalitativnoj analizi Indeksa, navodi se da je trgovina motor rasta za Bosnu i Hercegovinu, te da je privatni sektor jedan od najopterećenijih u regionu, što onemogućava njegov razvoj. Izrazito decentralizovana vlast koči političku koordinaciju i reforme, dok birokratski aparat, izostanak vladavine prava i tržišna podjeljenost smanjuju potencijal stranog direktnog investiranja. Javna percepcija korupcije i zloupotrebe javnog novca motiviše mnoge da ostanu u zoni sive ekonomije.

"Ekonomske slobode predstavljaju temelj svih ostalih sloboda i osnovni preduslov za veće stope ekonomskog rasta. Tradicionalno, najgore ocjene ostvarujemo po pitanju vladavine prava. Međutim, evidentan je određeni napredak i to prije svega zbog intenziviranja vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama EU. Konkretno, EU integracije nas čine otvorenijom i slobodnijom ekonomijom", navodi Admir Čavalić, direktor udruženja "Multi".

Kada je riječ o zemljama regiona, nakon Bosne i Hercegovine, slabije pozicije imaju Hrvatska (86. mjesto) i Crna Gora (92. mjesto). Bolje su rangirane Srbija (69. mjesto), Slovenija (58. mjesto), Albanija (52. mjesto), Kosovo (51. mjesto) i Makedonija (33. mjesto).

Najbolje rangirane zemlje u ovogodišnjem jubilarnom izdanju indeksa ekonomskih sloboda su: Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija. Najgore ocjene imaju: Zimbabve, Republika Kongo, Eritreja, Kuba, Venecuela i Sjeverna Koreja. Indeks navodi da je u svijetu u posljednjih 25 godina došlo do unaprijeđenja sloboda po pitanju veličine države, regulatorne efikasnosti i otvorenosti tržišta, dok ukupne ocjene ekonomskih sloboda padaju u okviru komponente vladavine prava.

Na kraju, jubilarni indeks ekonomskih sloboda zaključuje da je tržišni kapitalizam omogućio brojnim zemljama da rastu, razvijaju se i prosperiraju. Niti jedan drugi sistem nije ostvario ovakvu disperziju prosperiteta.