Obućarski zanat zaživio u Tuzli: Učenici obavljaju praksu u fabrici, grad ih novčano podržava
Zanimanje obućara u Mješovitoj srednjoj školi u Tuzli veže se za samo osnivanje ove ustanove, a zbog nezainteresiranosti učenika kontinuitet njegovog djelovanja prekinut je 2000. godine.
Na osnovu zahtjeva privrednika s područja Tuzlanskog kantona, obućarski smjer je 2016. ponovo zaživio u Tuzli te je prvih 15 učenika sjelo u školske klupe.
Zvaničnom pokretanju smjera prethodilo je potpisivanje Sporazuma o saradnji između Grada Tuzle, Firme Intral BH i spomenute škole.
Sporazumom je definisano da će Gradska uprava Tuzle za svakog učenika osigurati stipendije, u firmi Intral BH učenici će obavljati praktičnu nastavu, dok je nastavno osoblje tuzlanske škole zaduženo za pružanje prije svega teoretskog znanja.
"U našoj saradnji s privrednicima dobili smo ideju za osnivanje obućarskog smjera. Vidjeli smo da vlada veliki deficit u obućarskoj i metalostrugarskoj oblasti te smo osigurali stipendije. Dijete koje se upiše na obućarski zanat ima od grada 50 maraka mjesečno, deset mjeseci u godini", kazao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović koji je danas obišao proizvodne pogone Intrala BH te se susreo s učenicima na praksi.
Pored 15 učenika koji su upisali obućarski smjer iz gradskog budžeta se izdvajaju i novčana sredstva za stipendiranje četiri učenika koji se nalaze u nastavnom procesu metalostrugarskog smjera.
"Ovo se pokazalo kao jedna veoma dobra praksa i ove godine taj broj smo povećali na 50 učenika. Želja nam je da samo u oblasti obućarstva broj učenika naraste na njih najmanje 30. Također, ovo želimo dalje širiti na pekarsku i metalostrugarsku oblast. Potrebno je da obnovimo ova zanimanja i stipendiramo učenike, što u konačnici predstavlja i podršku našoj privredi. Veoma je važno da nam djeca ne pohađaju škole koje će ih odvesti na biro, nego da idu u one škole gdje ih čeka radno mjesto", istakao je Imamović.
Nakon što su stekli određeni nivo teoretskog znanja, budući obućari su se zaputili u tuzlansku fabriku obuće, gdje već obavljaju praktični dio nastave.
Među njima je i Muamer Salkić, a kako nam je kazao, proizvodnja obuće postala mu je izuzetno zanimljiva.
"U vrijeme obavljanja praktične nastave u školi moram reći da mi se ovaj posao nije posebno svidio, međutim, dolaskom u fabriku i posmatranjem proizvodnog procesa moje mišljenje se promijenilo. Kroz praksu sam dosad bio u magacinu, šivaoni i montaži, a s jednim od majstora sam krojio i dijelove cipela", priča nam Muamer.
Njegova školska kolegica Mirnela Dedić kaže nam da joj se obućarski smjer veoma dopada, prije svega jer je zainteresirana za proizvodnju obuće.
"Dosad sam dosta toga naučila, a najviše sam vremena kroz praksu provela za mašinama. Naučila sam kako se kroje materijali, ali i kako se lijepi obuća. S druge strane i stipendija koju dobijamo od Grada Tuzle mi mnogo znači, jer od tog novca sebi kupujem mjesečnu kartu za prijevoz i užinu", dodaje Dedić koja je budućim srednjoškolcima preporučila upisivanje ovog smjera jer je veoma zanimljiv, a nudi i mogućnost zaposlenja.
Inače, svim učenicima koji svojim vještinama iskažu zainteresiranost za ovaj posao, nakon završetka školovanja radni angažman je zagarantovan u ovoj kompaniji.
"Pozitivan impuls u cijelom ovom projektu je da se ponovo oformilo odjeljenje obućara, a privreda se, sa sigurnošću možemo reći, ponovo vraća na tržište rada putem obrazovanja. Nama je posebno drago da smo dio ove priče, odnosno projekta koji je začet prije godinu dana. Pored sticanja prakse, učenicima također nudimo i određene druge benefite koji su bitni za njihovo dalje usavršavanje", izjavio je generalni direktor Intrala BH Alija Šehović.
Gradska uprava Tuzla će i u narednom periodu podržavati ponovno oživljavanje deficitarnih zanimanja, a sve u cilju dodatnog pokretanja privrede, smanjenja broja nezaposlenih, ali i sprečavanja odlaska mladih iz naše zemlje.
Jedan od vidova podrške je i stipendiranje učenika, a kako je istaknuto tokom današnje posjete, ukoliko se iskaže veća zainteresiranost učenika, novac će za ovu namjenu biti osiguran rebalansom gradskog budžeta.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
