Posljednjih mjeseci, dok je Vlada Federacije BiH zaduživala Poreznu upravu da, kao povjeritelj, podnese zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, građani mostarskog naselja Tekija su prijavljivali policiji stalna podmetanja požara na objektu fabrike, kao i pljačke pokretne i nepokretne imovine, odnošenje metala i sekundarnih sirovina.
Postapokaliptični prizor
U vrijeme dok je naša ekipa obilazila fabriku sve je izgledalo postapokaliptično.
Fabrički krug zarastao, prekriven građevinskim otpadom, upravna zgrada polupanih prozora, glavna proizvodna hala s ugljenisanim otvorima nakon ko zna kojeg požara. Bočne kapije nema nikako, tako da je olakšan pristup s ulice. Na glavnoj kapiji nema više ni table s nazivom firme.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova HNK Ljudevit Marić govori nam da je policija na prijave građana pokretala istrage, ali konkretnih rezultata nije bilo. Požari su vjerovatno pripisani beskućnicima koji pod svodovima bivše fabrike traže utočište.
Proizvodnja je prestala koncem 2007. godine, a u kasnijem periodu prodate su mašine i sva oprema koja je imala neku značajniju vrijednost, da bi se namirivala potraživanja iz sporova koji su protiv FDM vođeni na sudovima. Radnici su godinama kasnije dolazili u fabriku, dežurali, stražarili, probali je zaštititi od potpune propasti, ali nisu uspjeli. Prodaja mašina značila je i gašenje sna da će fabrika nekad ponovo proizvoditi cigarete.
Ne treba zaboraviti ni nekoliko neuspješnih pokušaja privatiziranja. Najdalje se otišlo 2008. godine kada je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH neposrednom pogodbom svoj udio prodala bugarskom Pazardžik–BT AD. Godinu kasnije ugovor je raskinut zbog neispunjenja obaveza.
Bivša radnica: Neki dan sam dolazila i plakala
Aida Kajtaz, jedna je od bivših radnica koja i danas potražuje neisplaćene lične dohotke, ali i poreze i doprinose za otprilike devet godina, ogorčena je zbog cijele situacije i nerado razgovara o tome.
"To više nije tema za priču, sve je apsolutna sramota. Nekidan sam otišla do bivše firme, hodala i plakala", kaže Aida za Klix.ba.
Gospođa Kajtaz govori da se četrdeset bivših radnika još uvijek vode kao zaposleni u Fabrici duhana Mostar, ali da je ona prije godinu i po uzela knjižicu, da se može prijaviti na Zavod za zapošljavanje te biti zdravstveno osigurana. Radnici, njih 170, su tužili fabriku za neizmirene obaveze, ali se ročišta na Općinskom sudu u Mostaru prolongiraju već dvije godine.
Brojni su i drugi sporovi koji se po nadležnim sudovima vode, a da su vezani za FDM. Ima tu i krivičnih prijava, nalaza finansijske policije, djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, nesavjesnog rada u privredi, zaključivanja štetnih ugovora... Možda je to jedan od razloga zašto su od fabrike izgleda svi digli ruke.
Na kraju svih teorija o FDM, stoji priča o njenoj višedecenijskoj vezi sa Fabrikom duhana Sarajevo. Indikativne su teze da je fabrika sedamdesetih godina prošlog vijeka zbog lošeg poslovanja bila pred gašenjem te da je zbog toga odlukom tadašnje republičke vlasti pripojena sarajevskoj fabrici. Time mostarska fabrika gubi potpuni subjektivitet, ali i patentna prava na svoje marke cigareta. Veze nestaju poslije rata, ali ostaje priča o konkurenciji i borbi za tržište svim sredstvima.
