Oko 51.000 obrta u FBiH: Nemaju mogućnost izvoza, za registraciju im je potrebna odgovarajuća stručna sprema
Brojni fiskalni i parafiskalni nameti bez milosti nagrizaju svaku privatnu inicijativu pokrenutu u ovoj zemlji. Zakonska regulativa koja omogućava lakše poslovanje, bolju produktivnost i profit, što će u perspektivi omogućiti nova zapošljavanja i bolji standard građana, i dalje je, manje-više, nepoznanica za službene glasnike na raznim nivoima vlasti.
Prema podacima Obrtničke komore FBiH, u Federaciji BiH trenutno je registrovano oko 51.000 obrta s preko 100.000 zaposlenih obrtnika. U Obrtničkoj komori FBiH kažu nam da nastoje kreirati bolji ambijent za obrtnike na način da im pokušaju osigurati kvalitetnije uslove na tržištu: jeftinije gorivo pri kupovini, povlastice kod banaka pri dizanju kredita i plaćanju računa, pogodnosti kod osiguravajućih kuća pri registraciji i slično.
"Međutim, sve su to sitni i mali pomaci", kaže za naš portal Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.
Krucijalna stvar krije se u zakonskoj regulativi. Naime, Obrtnička komora FBiH zajedno sa kantonalnim komorama pokrenula je pitanje izmjene Zakona o obrtima i srodnim djelatnostima iz 2010. godine.
"Taj zakon je apsolutno neprilagođen za obrtnike. On bi možda mogao biti dobar za obrtnike za 20 ili 30 godina, ali sada nije dobar. Mi smo našli čak 39 primjedbi na postojeći zakon, odnosno 39 članova zakona koji ne odgovaraju obrtu i obrtnicima. Javnim raspravama smo pokušali da utječemo na Vladu FBiH i resorno ministarstvo da taj zakon prilagodi obrtnicima. Da li će ga i Parlament FBiH prihvatiti, to je također pitanje", ističe Babić.
Loš zakon: Obrtnik nema pravo na uvoz i izvoz, mora imati školsku spremu za registraciju
Prema njegovim riječima, dvije stavke su najbitnije za promjenu u aktuelnom zakonu.
"Po trenutnom zakonu, obrtnik nema pravo na uvoz i izvoz. To je jedan veliki problem svim obrtnicima, jer da bi obrtnik uvezao neki repromaterijal mora ići preko posrednika, što znači i automatski skuplji repromaterijal. Pored toga, da bi neki gotov proizvod koji pravi izvezao, mora ići preko posrednika pa mu je proizvod skuplji. Dakle, obrtnik nije ravnopravan u odnosu na d.o.o. jer nema pravo uvoza i izvoza i to će novim zakonom najvjerovatnije biti promijenjeno", pojašnjava Babić.
Druga negativna stvar koju obrtnici pronalaze u Zakonu o obrtima i srodnim djelatnostima FBiH je školska sprema. Prema trenutnom zakonu, svaka osoba koja želi da registruje neki obrt mora imati odgovarajuću školsku spremu.
"Problem je što veliki broj ljudi nema određenu školsku spremu iz raznih razloga, a činjenica je i da danas mnogi nemaju mogućnosti završiti neke škole. Od 411 zanimanja i djelatnosti u BiH, može se završiti samo 39 zanimanja. Ostalo je nemoguće. Još nakaradnije je što za školsku spremu treba samo novac, a ne znanje. Mi smo predlagali da obrtnik može registrovati obrt bez školske spreme i da tržište pokaže da li taj čovjek zna ili ne zna raditi. Školska sprema je samo jedan papir koji se plati nekoliko hiljada KM, a koji uopće ne dokazuje da obrtnik zna raditi, već samo da ima mogućnost raditi. Mi ćemo se boriti svim snagama i mislim da ćemo uspjeti u nakani da školska sprema ne bude nužan faktor pri registraciji obrta", izričit je Babić.
Opada broj obrta u trgovini i ugostiteljstvu
On ističe i još jednu stavku koja je negativna za obrtnike.
"D.o.o. registruje svoje poslovanje osnivačkim kapitalom od 1.000 KM i može za 25-30 miliona KM 'zavaliti' obrtnike, poduzetnike i državu, skoro bez ikakve odgovornosti. Obrtnik, s druge strane, u slučaju zapljene odgovara kompletnom imovinom. Mi se zalažemo da obrtnik odgovara imovinom obrta, a ne kompletnom imovinom", ističe naš sagovornik.
Na pitanje koji su najzastupljeniji obrti u FBiH, Babić kaže da to zavisi od kantona do kantona. U Sarajevu su nazastupljeniji stari zanati zahvaljujući, prije svega, općini Stari Grad i Baščaršiji, u Tuzlanskom kantonu ima veliki broj registrovanih poljoprivrednih obrta, kao i USK, dok su u svim kantonima, standardno, rasprostranjeni obrti iz trgovine i ugostiteljstva.
"Trgovina i ugostiteljstvo su imali rast, no trenutno padaju. U posljednje vrijeme, imamo rast registracije poljoprivrednih obrta u kompletnoj Federaciji iz razloga što je Zakonom o poticajima regulisano da ukoliko želite poticaje više od 6.000 KM, morate imati registrovan poljoprivredni obrt ili d.o.o. Dakle, taj porast isključivo je posljedica ovog zakona", napominje Babić.
USK: Rekordan broj odjavljenih obrta
U Unsko-sanskom kantonu od 2015. godine registrovano je čak 618 poljoprivrednih obrta. Preko 90 posto ih je registrovano putem Zavoda za zapošljavanje USK jer novopečeni obrtnici žele iskoristiti činjenicu da Zavod plaća mjesečne doprinose za njihovu radinost.
"Za godinu dana ističe rok koji moraju ispoštovati i velika je bojazan da ćemo svih 618 obrta ponovo imati naspisku Zavoda", kaže za naš portal Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore USK.
On ističe da se za poljoprivredne poticaje dijele ogromne sume novca, no da su obrtnici u nezavidnoj poziciji.
"Jedan poljoprivrednik koji nije registrovan ograničen je na maksimalno 6.000 KM poticaja. Međutim, neregistrovani poljoprivrednici sjetili su se jedne 'dobre' stvari. Gazda u domaćinstvu podijeli parcele na svom zemljištu i registruje četiri člana, pa svaki član dobije po 6.000 KM, odnosno 24.000 KM. Na taj način je prevario registrovanog obrtnika i državu. Da ne spominjem kupovinu repromaterijala kod registrovanog i neregistrovanog poljoprivrednika, jer registrovani podliježe svim mogućim zakonima, kao što su Zakoni o porezu i Zakon o fiskalizaciji, odnosno ne može raspolagati novcem kao neregistrovani poljoprivrednik", ističe Arapović.
U Unsko-sanskom kantonu postoji između 5-6 hiljada registrovanih obrta. Ipak, u posljednje vrijeme primjetan je pad registracije obrta odlaskom radne snage i mladih ljudi van granica države.
"U ovoj godini Obrtnička komora USK bilježi oko 250 odjavljenih obrta što nije zabilježeno od kada postojimo. Istini za volju, postoje i novoregistrovani obrti, ali to su obrti iz poljoprivrednih djelatnosti, porodični biznisi i radinosti koji se registruju preko Zavoda za zapošljavanje i to većinom samo u onom periodu dok Zavod plaća mjesečne doprinose", kaže za kraj Arapović.
