Pojasnio je Hodžić kako su odlučili primijeniti model tax free, koji je prvobitno primijenjen u SAD-u kao oslobađanje od poreza za vrijednosne papire i određene vrste proizvoda.
U ovom slučaju, pojasnio je Hodžić, primjena tax free modela podrazumijeva oslobađanje privrednika plaćanja brojnih dažbina, različitih naknada i naknada na svim nivoima vlasti, prilikom osnivanja preduzeća.
"Ovim potezom olakšavamo onaj prvi, možda i najteži, korak budućim poduzetnicima. Vjerujemo da je to značajna podrška lakoći poslovanja u Tuzlanskom kantonu i vjerujem da će mnogi koji su razmišljali o pokretanju vlastitog biznisa biti ohrabreni time. Ovo je jedinstven oblik podrške mladima za lakši pristup i finansijsku podršku na početku procesa pokretanja poslovanja. Ponosni smo na to što je Tuzlanski kanton, koji ima najveći broj obrta u Federaciji BiH, prvi koji je implementirao ovakav poticaj", istakao je Hodžić.
Model tax free, pojasnio je, otvoren je za sva novoosnovana preduzeća (d.o.o.) i obrte. Komplikacija u implementaciji modela je što se naknade za osnivanje preduzeća i obrta plaćaju na nivou općina/gradova, kantona i drugih viših nivoa vlasti, pa ih kantonalna vlast, osim onih koje sama nameće, ne može ni ukinuti.
"Rješenje smo našli u budžetskom planiraju sredstava za refundaciju svih parafiskalnih nameta, ali i drugih zakonskih i administrativnih nameta prilikom osnivanja preduzeća, odnosno obrta. Dakle, onaj ko osnuje firmu će platiti naknade, ali će mu taj iznos biti vraćen. Naš projekt modela tax free je sveobuhvatniji od prvobitne ideje kompenzacije samo parafiskalnih nameta, koji u Tuzlanskom kantonu povećavaju troškove registracije firmi za 470 KM i obrta za 200 KM, i uključivat će nešto širi sadržaj finansijskih aspekata osnivanja preduzeća u Federaciji BiH. To će, u konačnici, biti utvrđeno provedbenim aktom kojim će biti definisano koji će troškovi, osim parafiskalnih naknada, biti nadoknađeni osnivačima preduzeća", kazao je Hodžić.
Za model tax free podrške poduzetništvu odlučili su se s ciljem da pomognu svima koji žele pokrenuti svoju poslovnu priču, ali i kako bi pokušali smanjiti broj mladih koji se odlučuju za odlazak iz zemlje.
"Radi se o našoj namjeri da odgovorimo i na one namete za koje kao kantonalna vlast nismo u nadležnosti. Naprimjer, imate niz nameta, taksi i drugih davanja koja se tiču federalnog ili lokalnih nivoa vlasti, na koje mi kao kanton nismo mogli utjecati. Dakle, pronašli smo način da ono što novi preduzetnici moraju da plate pri pokretanju firmi, mi im to nadoknadimo. Na ovaj način direktno doprinosimo lakšem poslovanju i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja. Kada je riječ o održivosti ove mjere, moramo istaći da će ublažavanje ili subvencioniranje nameta u osnivanju preduzeća i obrta poduzetnicima i obrtnicima osigurati početne uštede i poduzetničke poticaje, a ujedno će u konačnici dovesti do povećanja budžetskih prihoda (kroz povećane poreze i doprinose), a da ne govorimo o multiplikaciji potrošnje koja će biti ostvarena od plata zaposlenih u takvim firmama. I još nešto, smanjit ćemo rasprostranjenost korupcije koja se odnosi na javne usluge, administrativne takse i dozvole za registraciju preduzeća", istakao je Hodžić.
Podsjetio je premijer Tuzlanskog kantona na činjenicu da Bosna i Hercegovina, Prema podacima Svjetske banke, od 190 zemalja svijeta, zauzima 184. mjesto po lakoći pokretanja biznisa. Za početak poslovanja u BiH, kaže, potrebno je i do 80 dana, dok se u pojedinim razvijenim ekonomijama registracija firme završi i za jedan dan.
"S obzirom na to da su procedure osnivanja firmi regulisane s različitih upravnih nivoa, za sada se može govoriti samo o pojednostavljenju procedure s kantonalnog nivoa. Procedure za tax free model zahtijevaju od firmi i obrta podnošenje dokumentacije i dokaza o osnivanju. Na osnovu toga će biti donesena rješenja o povratu sredstava, a novac će biti uplaćen direktno iz Ministarstva finansija Vlade Tuzlanskog kantona. Osnivačima privrednih društava i obrta u bliskoj budućnosti namjeravamo ponuditi i usluge poslovnih zona, koje smo planirali da povećamo Prostornim planom do 2025. godine za 1.550 hektara ili za više od 50 posto", dodao je Hodžić.
