Ovo su države koje bi mogle profitirati od svjetskog carinskog rata kojeg je pokrenuo Donald Trump

Uz dugogodišnje saveznike i bliske trgovinske partnere SAD-a, uključujući Evropsku uniju, Japan i Južnu Koreju među onima koji su najteže pogođeni ,s carinama od 20% ili više, suparnici od Brazila do Indije i Turske do Kenije vide srebrnu liniju.

Brazil je među ekonomijama koje su se provukle s najnižom "recipročnom" carinom SAD-a od 10%.

Osim toga, poljoprivredni div bi mogao imati koristi od kineskih osvetničkih carina koje bi mogle pogoditi izvoznike poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a.

Najnovije američke carine trebale bi stupiti na snagu 9. aprila. Brazil, kao neto uvoznik robe iz Sjedinjenih Država, primjer je načina na koji bi neke zemlje mogle iskoristiti trgovinski rat koji Trump vodi prvenstveno protiv Kine i drugih velikih izvoznika koji imaju trgovinske suficite sa SAD-om.

Maroko, Egipat, Turska i Singapur, koji svi imaju trgovinske deficite sa SAD-om, mogli bi pronaći priliku u nevolji onih, poput Bangladeša i Vijetnama, koji oba bilježe velike suficite i teško ih je pogodio Trump.

"SAD nisu same uvele carine Egiptu. Nametnuo je mnogo veće carine drugim zemljama. To daje Egiptu vrlo dobru priliku za rast", rekla je Magdy Tolba, predsjednica egipatsko-turskog zajedničkog poduzeća T&C Garments.

Tolba je navela Kinu, Bangladeš i Vijetnam kao ključne konkurente Egiptu u tekstilu.

"Prilika je na vidiku. Samo je trebamo zgrabiti", kazala je.

Turska, čiji je izvoz željeza, čelika i aluminija pretrpio udarac ranijih američkih carina, sada ima koristi jer drugi globalni trgovci trpe još veće namete.

Ministar trgovine Omer Bolat nazvao je carine Turskoj "najboljim od najgorih" s obzirom na stope nametnute mnogim drugim zemljama.

Slično tome, Maroko, koji ima sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, mogao bi se pojaviti kao relativni korisnik boli i EU-a i nekadašnjih azijskih sila.

"Carine su prilika za Maroko da privuče ulaganja stranih investitora voljnih izvoziti u SAD, s obzirom na relativno nisku carinu od 10%", rekao je jedan bivši vladin dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Ipak, dužnosnik i drugi primijetili su da prijete opasnosti, s opasnošću da velike nedavne kineske investicije, uključujući 6,5 milijardi dolara iz Gotion High Tech, za ono što bi bila prva gigatvornica u Africi, mogle bi privući negativnu pozornost Trumpa.

Rachid Aourraz, ekonomist s Marokanskog instituta za analizu politike (MIPA), nezavisnog think tanka u Rabatu, primijetio je da bi avionska industrija i industrija gnojiva u zemlji još uvijek mogli pretrpjeti udarac.

"Iako se izravan učinak čini ograničenim s obzirom na to da SAD nije glavno tržište za marokanski izvoz, udarni valovi uzrokovani carinama i avet recesije mogli bi utjecati na marokanski ekonomski rast", rekao je.

Kenija, s kojom SAD ima trgovinski suficit, također bi mogla doživjeti mješoviti blagoslov od relativno oštrog carinskog udara. Proizvođači tekstila posebno su izrazili nadu da bi mogli steći komparativnu prednost u odnosu na konkurente u zemljama koje su više pogođene carinama.

Slična zabrinutost prisutna je i u Singapuru, gdje je referentni Straits Times Index u ponedjeljak pao 7,5% u svom najvećem padu od 2008. i nastavio svoj pad u utorak.

Iako bi grad-država mogao imati koristi od nekih investicijskih tokova jer se proizvođači žele diverzificirati, oni bi i dalje bili podložni značajnim pravilima proizvodnje i lokalnog sadržaja, rekla je ekonomistica OCBC-a Selena Ling.

"Apsolutna priča je da nema 'pobjednika' ako se američka i/ili globalna ekonomija teško zaustavi ili dođe u recesiju. Sve je to relativno", kazala je.

Ekonomist Maybank Chua Hak Bin dodao je: "Singapur ne može pobijediti u globalnom trgovinskom ratu, s obzirom na veliku ovisnost o trgovini."

Indija, unatoč carini od 26%, još uvijek traži priliku u sve većoj bijedi svojih azijskih suparnika.

Prema internoj vladinoj procjeni podijeljenoj s Reutersom, sektori u kojima Indija može dobiti tržišni udio u isporukama u SAD uključuju tekstil, odjeću i obuću. Ubrzo nakon objave tarifa, indijsko ministarstvo trgovine je reklo da "proučava prilike koje bi se mogle pojaviti zbog ovog novog razvoja u američkoj trgovinskoj politici".

Indija se također nada da će dobiti veći udio u Appleu za proizvodnju iPhonea iz Kine zbog razlike u carinama, iako bi carina od 26% ipak mogla učiniti telefon znatno skupljim u SAD-u.

U Južnoj Americi, gdje je izvoz i dalje fokusiran na robu od bakra do žitarica, postoje nade da bi previranja s američkim carinama mogla oživjeti pregovore o dugo odgađanom trgovinskom sporazumu između četveročlanog bloka Mercosur i Evropske unije.

Brazil bi mogao biti najveći dobitnik bilo kakvog takvog poteza, ali čak i izvan toga, trendovi tokom Trumpova prvog mandata, kada su brazilski uzgajivači soje i kukuruza uživali u velikoj prodaji dok je Kina zamrzavala američke poljoprivrednike, sada bi se mogli ponoviti.

Drugdje u Latinskoj Americi, Meksiko, koji je prethodno bio na udaru Trumpova gnjeva, također je izašao relativno neozlijeđen, s većinom svoje trgovine zaštićenom trgovinskim sporazumom USMCA dogovorenim tokom Trumpova prvog mandata, primijetio je Graham Stock, viši strateg za tržišta u razvoju u RBC BlueBayu.

"Ali meksička imovina muči se više od ostalih jer je Meksiko toliko izložen američkoh privredi, a na kraju dana Trumpova trgovinska politika ogroman je čin samoozljeđivanja američke ekonmije", dodao je prenosi Reuters.