Postignut pomak u razvoju privatnog sektora, ali pred BiH se nalaze još brojni izazovi
"Imamo priliku vidjeti nove poslovne subjekte koji su se pojavili uprkos negativnim mišljenjima o napretku reformi, oni su tu i nude nova radna mjesta. Cijela poenta Reformske agende je bila da se stvori više prostora za privatni sektor. Francuska agencija za osiguranje izvoza unaprijedila je rejting BiH kada je riječ o investicijama i poslovnom okruženju, a to u praktičnom smislu znači da će francuske kompanije lakše dobiti kredite ukoliko žele investirati u BiH", kazao je specijalni predstavnik Evropske unije u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark.
Učesnici su istakli da BiH još uvijek ima probleme kada je u pitanju otvaranje novih kompanija,dobijanje građevinskih dozvola, dozvola za struju i plaćanje poreza. Kompanije se uglavnom žale na visoke socijalne doprinose, fiskalne i parafiskalne namete, pomanjkanje pristupa izvoznim tržištima i neharmoniziran regulatorni okvir.
"Imaju utisak da im se vlasti obraćaju samo kad im nešto treba, odnosno kada treba naplatiti određene iznose, a kad im treba pružiti uslugu to je obično dosta sporo. Često je i kvalitet usluge upitan. Poslodavci su u realnom sektoru i njima je dugo čekati nekoliko dana, a ne mjeseci. Nemoguće je raditi samo na povećanju prinosa ako se poslovno okruženje ne učini konkurentnim", rekao je ekonomski ekspert Erol Mujanović.
Bosni i Hercegovini treba veći broj malih i srednjih preduzeća
Bez obzira na lošu poslovnu klimu postoje ljude koji su spremni učiniti više, napraviti poslovne uspjehe koji će doprinijeti rastu ekonomije, širenju industrije i zapošljavanju. Međutim, nedovoljan je broj malih i srednjih preduzeća koja su pokretač i kičma ekonomije razvijenih zemalja. BiH je daleko od Evropske unije i na pola je puta reformskog procesa, ali EU želi vidjeti dinamiku napretka jer članice treba uvjeriti da je BiH vrijedna ulaska u prestižni klub.
"Jasno je svima da su svi sistemski zahvati nešto što zahtjeva godine, ali krajnje je vrijeme da privrednici počnu osjećati efekte reformi o kojima svi govore. Poslodavcima je uvijek potrebno da ih neko sasluša i da na osnovu toga nešto i učini. Oni vrlo dobro znaju šta žele i mogu se donijeti dobri zajednički zaključci. Ide se u tom smjeru, ali vrijeme je da se to krene i osjećati", ističe Seid Fijuljanin, direktor Fondacije Hastor.
Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković tvrdi da je upravo zahvaljujući komunikaciji između vlasti i privrednika urađeno jako puno za realni sektor, ali da se pred njima nalazi nekoliko ključnih ciljeva. Jedan od njih je smanjenje javne uprave, a drugi je povećanje broja zaposlenih, što je moguće isključivo u realnom sektoru.
"Kritika na račun administracije i države je zaista opravdana. Mi uglavnom ovim ljudima kompliciramo život namečući neke nove obaveze i pri tome im nimalo ne pomažući. Za ovo kratko vrijeme smo uradili jako puno i ti rezultati su vidljivi, ali nismo to uradili zato što smo posebno pametni nego zato što slušamo realne probleme, prihvatamo zahtjeve i pokušavamo im olakšati", rekao je Konaković.
Ne postoji realni sektor zbog države, država postoji zbog realnog sektora
Svaka država je jaka onoliko koliko joj je jaka privreda i situacija bi se značajno mogla promijeniti onog trenutka kada država shvati da ona postoji zbog realnog sektora, a ne obrnuto.
"Danas se priča o duplim porezima na plate preko 600 KM, vratite se u realni svijet u kojem živimo. Prosječna plata u FBiH je 830 KM, 90 ako ne i 100 posto tog novca se zarađuje u javnom sektoru. U realnom sektoru su plate od 450 do 600 KM. U tom slučaju, država će sama sebi morati izdvajati sredstva, a odakle će ih uzeti? Ne može uzeti od sebe jer ne stvara višak vrijednosti i trenutno je u deficitu tako da će opet kroz razne namete uzeti od privrednika. Pravljenjem novih opeterećanja samo će se smanjivati broj zaposlenih i dovest će nas u zatvoren krug iz kojeg neće biti izlaza", ističe konsultant u Euroasfaltu Eldar Trhulj.
Međutim, savjetnik premijera FBiH za finansije i odnose sa međunarodnim finansijskim institucijama Goran Miraščić tvrdi da neće doći do dvostrukog oporezivanja.
"Prijedlog je da do 600 KM stopa bude nula posto, a preko 600 KM da stopa bude 12 posto. Uskoro će se u proceduri naći novi zakon o doprinosima gdje će se trenutno opterećenje bruto plate od 41,5 posto smanjiti na 33 posto. Radi se o mjeri agregatno neutralnog efekta i proširuje se poreska osnova za naknade koje nisu oporezive, a proporcionalno se smanjuje stopa doprinosa. Ide se sa bruto stopom doprinosa od 33 posto i to 18 posto za PIO, 13,5 za zdravstvo i 1 posto osiguranje u vrijeme nezaposlenisoti. U paketu s tim idu izmjene i dopune poreza na dohodak. Bit će tu negativnog efekta za poslodavce koji su u neto plati svojih uposlenika imali više od 31 posto učešće neoporezivih dijelova. Svima onima koji su isplaćivali realni topli obrok, prevoz i ostalo, ovo će pojeftiniti poslovanje. Osnovna mjera je unapređenje poslovnog ambijenta i povećanje stope konkurentnosti", kazao je Mirščić.
Predpristupni fondovi Evropske unije odlična prilika za poduzetnike
Poslovnom ambijentu i konkurentnosti u velikoj mjeri doprinose predpristupni fondovi Evropske unije koji su izuzetna prilika za poduzetnike. Iako su osmišljeni da bi pomogli zemljama da ne budu u podređenom položaju na evropskom tržištu, u BiH se slabo koriste zato što zahtjevaju prilagođavanje.
"Startup projekti u evropskim zemljama uspjevaju zahvaljujući novcu iz fondova, to pokazuje zašto moramo biti u Evropskoj uniji. Otvara se mogućnost da u BiH napravimo ekonomiju koja će dugoročno biti održiva i koja će imati kvalitetna radna mjesta. Vidim bh. ekonomiju koja je priključena EU, mlade ljude koji nimalo ne zaostaju i uz pravi okvir i jasnu viziju BiH se vrlo brzo može uključiti u evropske trendove", zaključuje Edin Mehić direktor kompanije Posao.ba.
Ipak, nekima nisu potrebni fondovi nego kadar. U prošloj godini je broj oglasa za posao iz privatnog sektora bio povećan i natraženije su bile pozicije u prodaji, dok sektor informacionih tehnologija ima najveći manjak radne snage.
"Trebamo odgovoriti na ključno pitanje kako da privatni sektor bude atraktivniji nego državni. Sve dok je posao u privatnom sektoru lošiji od onog u državnom mi ćemo biti u ovoj situaciji. Koči nas zakonska regulativa koja pravi državni posao boljim, parafiskalni nameti jer dok platimo njih nismo u stanju da pružimo beneficije radnicima. Koči nas nedostatak kadra jer IT firme mogu zaposliti stotine ljudi, ali nemamo kadar jer naše školstvo nije u stanju da ga izbaci", kazao je direktor kompanije Mistral Damir Faruk Saračević.
Prema MMF-ovom Svjetskom ekonomskom pregledu, privreda u BiH bi trebala u prosjeku porasti za 3,6 posto u naredne tri godine. Međutim, problemi koji ograničavaju napredak BiH su tvrdoglavo visoka stopa nezaposlenosti, loše poslovno i administrativno okruženje, inferiorno pružanje javnih usloga i slabe glbalne integracije.
