Primjer Bosne i Hercegovine pokazuje sav besmisao carina koje je uveo Donald Trump

Roba iz naše zemlje koja se uvozi u SAD bi trebala biti predmet carine od 34 posto, što je jedna od najvećih stopa koje je uveo Trump.

Stvari koje je Trump naglašavao, u kontekstu carina, su pregovori, zbog kojih je implementacija pauzirana, te eliminisanje trgovinskog deficita kojeg SAD ima sa BiH, ali i sa mnogim drugim zemljama širom svijeta.

Upravo ove dvije stvari, kada uzmemo u obzir primjere malih ekonomija poput BiH, pokazuju besmisao Trumpovih carina.

Kako pregovarati kada nema odgovora iz Bijele kuće?

Trump je u najavi pauziranja carina rekao da ovim otvara prostor za pregovore, te se pohvalio kako su ga brojni predsjednici i premijeri zvali.

Međutim, prema pisanju američkih medija, većina zemalja nikada nije dobila odgovor iz Bijele kuće. Posebno je važno reći da je među državama koje nisu dobile odgovor i Velika Britanija, vjerovatno najvažniji partner SAD-a.

Kada uzmemo u obzir da Trump i njegov tim nisu odgovorili na pozive iz Londona, koju šansu za odgovor imaju male ekonomije poput Bosne i Hercegovine?

Naši predstavnici će vjerovatno kontaktirati SAD u narednom periodu, kako bi nakon 90 dana izbjegli ponovno uvođenje carina, ali će Washington dobiti desetine poziva na pregovore, a fokus će sigurno biti na državama koje imaju veći obim razmjene s Amerikom.

Uz to, pregovori s Trumpom i njegovim timom koji često mijenjaju svoje stavove mogu biti skoro pa nemogući. Izvještaji svjetskih medija o pokušajima Bijele kuće da u posljednjem trenutku mijenjaju dogovore govore i o ovoj opasnosti ulaska u ozbiljnije razgovore s Trumpovom administracijom.

Samim tim, za manje ekonomije poput BiH koje će dobiti još manje vremena za dogovor, a koje pri tome još i nemaju prednost kojom mogu spriječiti mijenjanje sporazuma u posljednjem trenutku, pregovori definitivno nisu validna opcija.

Druga opcija je ravna nemogućoj misiji

Dakle, manjim državama ostaje opcija rješavanja trgovinskog deficita sa SAD-om, što je u zemljama koje imaju liberalnu ekonomiju, poput BiH, ravno nemogućoj misiji.

Primjer Bosne i Hercegovine ponovo savršeno ilustruje ovu situaciju. BiH ima trgovinski suficit sa SAD-om jer puno više izvozi u Ameriku nego što uvozi iz ove države.

Kako bi se riješio trgovinski suficit, postoje dva rješenja - smanjenje izvoza ili povećanje uvoza. Obje opcije su, barem kada je riječ o intervenciji državnih institucija što Trump očekuje, apsolutno nerealne.

Počevši sa smanjenjem izvoza, jedino što državne institucije mogu uraditi, ako za to postoji volja, jeste pomoć izvoznicima u SAD da nađu druga tržišta na koja će oni plasirati svoju robu.

Međutim, i to je pomoć, a ne intervencija. Uz to, i ta vrsta reakcije za sobom vuče više pitanja nego rješenja: Da li će svaki izvoznik dobiti jednaku priliku za pomoć države? Koji izvoznici će moći nastaviti da izvoze u SAD, a koji će biti "primorani" da to obustave zarad smanjenja deficita?

Jednostavnije rečeno, državne institucije u slobodnom tržištu, kao što je bosanskohercegovačko, nemaju mogućnost da firmu natjeraju da prekine s izvozom u SAD.

Povećanje uvoza - još jedna potpuno nerealna opcija

S druge strane, teoretski se suficit može balansirati i povećanjem uvoza iz SAD-a, ali i to je praktički ravno nemogućem.

Razlog zbog kojeg se roba iz SAD-a ne izvozi u manje ekonomije, što samim tim stvara trgovinske deficite, jeste što je preskupa.

Drugim riječima, ista roba, bez obzira na kvalitet, može se pronaći po mnogo boljim cijenama u drugim zemljama, što privrednicima koji uvoze ostavlja veću mogućnost za ostvarenje profita.

Što se tiče državne intervencije u ovom kontekstu, ne postoji način da bilo ko primora uvoznike da odustanu od jeftinije robe iz drugih zemalja i krene uvoziti iz Amerike.

BiH između evropskog puta i dodvoravanja Trumpu?

Postoji još jedan način na kojeg bi BiH potencijalno mogla izbjeći carine iz SAD-a, a to je ukidanje standarda, što je Trump nazvao "nemonetarnim carinama."

Naime, postoje različiti standardi za robu koja se može pojaviti na tržištima širom svijeta. Evropska unija je, recimo, posebno stroga po pitanju robe koja ulazi na njeno tržište, dok su druge zemlje slobodnije.

BiH, tehnički gledano, može i ovo iskoristiti kao pokušaj da se dodvori Trumpu, ali bi to značilo kraj evropskog puta za našu zemlju.

Jednostavnije rečeno, Bosna i Hercegovina mora se u potpunosti uskladiti sa zakonima Evropske unije ako želi postati punopravna članica, a među tim zakonima su i standardi koji su zasmetali Trumpu.

Naravno, vlasti u BiH definitivno neće rizikovati bilo kakav korak nazad u putu ka članstvu u EU kako bi ukinuli carine koje, sudeći po dosadašnjim potezima Trumpove administracije, za nekoliko mjeseci možda svakako neće važiti.

Besmisao carina ilustriran kroz elementarno nepoznavanje ekonomije

Gledajući van konteksta malih ekonomija, uvođenje carina je besmisleno samo po sebi, što su istakli i ekonomski analitičari širom svijeta.

Posebno je to slučaj zbog obrazloženja o "trgovinskom deficitu", kojeg Amerika ima s našom zemljom i brojnim drugim državama u svijetu, a naročito jer je Trump iskoristio najjednostavniju definiciju ovog termina, koja ignoriše mnogo važnije ekonomske faktore.

Prirodno je da SAD ima trgovinski deficit s velikim dijelom svijeta jer uvoznicima u Americi odgovora roba koja nosi manju cijenu, a koja ne manjka u kvalitetu, dok manje ekonomije nemaju finansijski interes da kupuju robu iz SAD-a koja je jednostavno preskupa.

Upravo primjeri poput Bosne i Hercegovine, koja je, kao i ostatak svijeta, dobila 90 dana da uradi nešto što je praktički nemoguće kako bi uvođenje carina izbjegla, pokazuju besmisao Trumpove politike po ovom pitanju.