Privredni rast od 3% za BiH je nedovoljan: Stručnjaci procjenjuju šta nam treba za napredak
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže kako Bosna i Hercegovina ne spada u red razvijenih zemalja svijeta, što podrazumijeva da stope rasta BDP-a moraju biti više.
"Ako posmatramo razdoblje od 2005. do 2018. godine, vidjet ćemo da nismo, posebno nakon Svjetske ekonomske krize iz 2007. godine, ostvarili stope rasta ekonomije od šest posto i više. Istina je da rastemo, ali veoma skromno, od jedan do maksimalno tri posto godišnje, što je zaista nedovoljno da građani lično osjete značajniji napredak. Naravno, u periodu od 13 godina je došlo do izvjesnog napretka, međutim to je dug period za današnje standarde (gotovo 17 posto životnog vijeka u BiH). Uostalom, u modernoj politici se rast BDP-a prati godišnje, odnosno shodno mandatnom periodu od, obično, četiri godine", kaže on.
Čavalić navodi primjer da se kineski rast od oko 6 posto smatra određenim neuspjehom, jer je najniži u posljednjih 28 godina.
"Dakle, ne uzima se u razmatranje činjenica da je Kina u gotovo tri desetljeća rasla po stopama od šest i više posto, već što je posljednja godina imala blago negativan trend usporenja ekonomije. Također, naš rast je realizovan zahvaljući intenziviranju vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama EU, odnosno ubrzavanjem EU integracija, što objašnjava rast određenih (izvozno orijentisanih i pratećih) industrija", izjavio je on.
Pojašnjava kako "ne treba fetišizirati BDP kao takav". Naime, on predstavlja jedan od indikatora, možemo kazati najznačajniji indikator stanja neke ekonomije.
"Međutim, veoma je neprecizan po određenim pitanjima poput usluga, novih tehnologija, pogrešnog investiranja, strukture kapitala, nejednakosti, GPM-a, ali i u konačnici sreće ili zadovoljstva nacije. Ako bismo pokušali objasniti nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine u kontekstu datih podataka, onda je nekoliko razloga navedenom: nizak rast ekonomije, relativni zaostatak u odnosu na pojedine zemlje regiona i EU, drugi indikatori poput korupcije, lošeg kvaliteta socijalnih usluga i slično. Dakle, shodno nerazvijenosti ekonomije, ne rastemo dovoljno brzo, nema značajnijih pomaka u odnosu na zemlje s kojima se poredimo, niti se dešavaju neke značajnije promjene po određenim, za život bitnim pitanjima - zdravstvo, PIO i slično", navodi Čavalić.
Istinska promjena bi bila kontinuirani rast od šest posto u periodu od dvije ili tri godine.
"To je dovoljno da se vrati optimizam na tržišta, zaustave određeni negativni trendovi i u konačnici da građani zaista vide kako se ekonomija razvija. Nažalost, shodno postojećem pravnom, političkom i ekonomskom okruženju, ovo djeluje kao fantazija", zaključio je Čavalić.
Sličnog je stava i ugledni profesor Vjekoslav Domljan.
"Nema napretka bez minimalno 6 posto rasta godišnje, oko 3 posto da se osjetnije poveća zaposlenost i smanje neaktivnost i nezaposlenost te oko 3 posto da se osjetnije popravi produktivnost i smanji nekonkuretnost. Jednostavno, 3 posto perspiration (znoj/ruke) i 3 posto inspiration (pamet/glava). Uz 3 posto rasta treba oko 25 godina ili jedna generacija da se udvostruči narodni dohodak, a uz 6 posto treba oko dekade. Da bi se ostvarilo željeno, nužno je provesti pametnu specijalizaciju ekonomije koju mogu prakticirati samo pametni lideri, a kakvi su naši, zna se, tj. narod zna", smatra Domljan.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
