Privrednik Muhamed Pilav: Treba nam "Maršalov plan"
Velika ekonomska kriza 1929 -1933. je ostavila milione radnika bez posla, a na političku scenu je dovela nacizam i Drugi svjetski rat, kaže Pilav na početku.
"Ozbiljni političari, zajedno s ozbiljnim ekonomistima, su skovali Maršalov plan i svijet se izvukao iz ekonomske i političke kataklizme. Ekonomske posljedice prouzrokovane koronavirusom će biti katastrofalne, pogotovo za male i krhke ekonomije kakva je naša. Siguran sam da su mnoge zemlje u svijetu već pripremile planove za oporavak realnog sektora, jer je on osnov za funkcionisanje svih drugih sektora ekonomije", kaže on.
BiH je u posljednjih 15 godina napustilo minimalno 500.000 mladih, ambicioznih i obrazovanih radnika, dodaje, to je oko 1/6 ukupne populacije koja trenutno razvija tuđe ekonomije, a ne našu. Naša država i privatne firme su uložile milijarde u njihovo obrazovanje i usavršavanje.
"Znači, mi smo godinama u nekoj vrsti krize, s tim što je sada zajedno s nama i cijeli svijet u krizi. Milioni radnika u razvijenim zemljama su ostali bez posla. Ako uporedimo naš javni sektor, uključujući i firme u vlasništvu države, sa državama u koje odlaze naši ljudi, on je duplo veći i veoma je neproduktivan. Minimalno 50% uposlenika u javnom sektoru ne radi ništa, a primaju znatno veće plaće nego radnici u realnom sektoru", smatra Pilav.
Pilav nastavlja i kaže kako da bi izbjegli katastrofu mi moramo hitno investirati 10 do 15 milijardi maraka u:
- Zdravstvo;
- Poljoprivredu;
- Proizvodnju jeftine energije za realni sektor i domaćinstva.
Dodaje kako mi imamo specifično i neefikasno političko uređenje i zbog toga nismo u mogućnosti finansirati razvoj štampanjem novca bez pokrića tj. inflacijom. Također, iako nije savršen, ne smijemo ugroziti bankarski sektor, jer se u njemu nalazi štednja naših građana. Mi se zato moramo zadužiti na tržištu kapitala, a kreditori će cijeniti da li imamo osigurane izvore za vraćanje kredita.
"Pošto imamo najnižu stopu PDV-a u regionu, jedan od načina finansiranja našeg Maršalovog plana, a možda i jedini način, je da se PDV poveća za 3 do 5%. Ovaj izvor je prihvatljiv međunarodnim kreditorima, jer je otplata međunarodnih kredita prioritet pri isplatama iz budžeta. Ako poredimo očekivane prihode od PDV-a sa prihodima iz 2018. i 2019. godine, tada bi se mogli zadužiti za 10 do 15 milijardi KM, i ako pametno investiramo taj novac prihodi bi mogli biti znatno veći u narednim godinama. PDV je, poslije poreza na dobit i dividendu, najpošteniji porez, jer ko više troši on više i doprinosi uplatama PDV-a. Država bi uz maksimalno povoljne uvjete preko lokalnih banaka plasirala novac: početnicima, malim, srednjim i velikom firmama. Ljudi sa znanjem, idejama i dobrim biznis planovima iskoristili bi ova sredstva za razvoj cijelog društva", kazao je.
Predlaže kako paraleno sa povećanjem PDV-a moramo provesti nekoliko važnih mjera:
-
Moramo povećati produktivnost i zamrznuti ukupne troškove na ograničeno vrijeme u javnom sektoru.
-
Moramo restrukturirati obrazovni i zdravstveni sektor te kompletan javni sektor. Obrazovni sistem, zajedno sa roditeljima i medijima, mora svim građanima BiH usaditi u svijest ključne vrijednosti: poštenje, znanje i zalaganje.
-
Moramo u potpunosti implementirati sistem fiskalizacije, tj. da se svaki otkucani račun u realnom vremenu registruje u poreznoj upravi, a ne na kraju dana.
-
Kako bi smanjili odlazak mladih iz BiH, moramo povećati plaće u realnom sektoru minimalno 50-90% i moramo shvatiti da od realnog sektora ovise i penzije, i zdravstvo, i policija, i vojska, i sve ostalo u ovoj državi. Plaće u realnom sektoru zapravo moraju biti veće nego u državnoj administraciji.
-
Ne smijemo dozvoliti da se novi prihod od PDV-a troši za administraciju i investicije koje ne mogu osigurati povrat kredita.
Dodaje da ako ne implementiramo naprijed navedeno očekuje nas katastrofa. Ukoliko, pak, hitno implementiramo sve ovo:
-
Stranci će otvarati fabrike kod nas ili ćemo mi u našim fabrikama proizvoditi za njih;
-
Ako unaprijedimo obrazovanje (od vrtića do fakulteta) izvozit ćemo znanje i finalne proizvode sa velikom dodanom vrijednošću (a ne daske, letve, betonsko željezo, sirove kože i ugalj);
-
Spriječit ćemo pad prihoda od poreza i osigurati njihov rast;
-
Dat ćemo svakom građaninu šansu za izvrsno obrazovanje te da pokaže i ostvari svoj poduzetnički duh;
-
Domaća proizvodnja i proizvodnja za izvoz će biti konkurentniji nego danas.
