Kada je s nekadašnjih kolegom i prijateljem shvatio da velike količine jabuke u BiH propadaju, a to je posebno izraženo u Podrinju, odlučili su se na pokretanje proizvodnje kvalitetnih, prirodnih sokova. Imamoviću je koristilo iskustvo primitivnog, ali ispravnog pravljenja soka "za svoju dušu" na imanju u Ahatovićima. Krenuli su u potragu za mašinom za proizvodnju soka, koju su našli u Austriji. U kombinaciji sa mašinom za pakovanje domaće firme Uzun, dobili su proizvodnu liniju kapaciteta 500 litara soka na sat.
"Linija je smještena u Rajlovcu, ali kako se širimo taj će nam prostor postati premali. Naredne godine najvjerovatnije pravimo halu u Vogošći. Vrijednost investicije je oko 200.000 eura", rekao je Imamović i dodao da su uspjeli certificirati proizvodnu liniju po svim važećim standardima. Naredni cilj je certificiranje plantaža uz pomoć USAID-a. To bi omogućilo dobijanje etikete "eko", odnosno potvrde da je proizvod 100 posto organski. Razlika između ovog i drugih sokova na tržištu je sastav. "Sok" ne sadrži vodu, šećer i konzervanse i propisani rok trajanja mu je dvije godine. Imamović tvrdi da tako proizveden sok može trajati čak četiri godine a da se ne pokvari.
Imamović za naš portal kaže kako je kompanija "EIN Natural" proizvodila dvije vrste soka, od kruške i jabuke, a sada proizvodi i prodaje ukupno šest vrsta. Svojim kupcima nude pakovanje za ugostiteljske objekte, litarsko punjenje u staklenim flašama i porodična pakovanja. Kompanija proizvode distribuira u Konzumu, Dežurnim marketima, FIS Vitezu, a uskoro i u Bingu.
Kako nam je rekao Imamović, stvoreni su svi preduslovi za izvoz u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Predstavnici tamošnjih kompanija su dolazili i snimali proizvodnju. Zadovoljni su kvalitetom pa Imamović vjeruje kako će do kraja godine biti postignut dogovor o plasmanu prvih količina. Naredni korak je dobijanje potrebnih certifikata za izvoz u zemlje Evropske unije.
"Imamo kapacitete od 300.000 litara i bio bih zadovoljan da tamo izvezemo jednu trećinu ukupne proizvodnje", rekao je Imamović i najavio širenje proizvodnje svake godine. Naglašava da je ponosan na ugovor s Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu, jer već dvije godine najmlađi bolesnici na Klinici za pedijatriju piju "Sok".
Iza ukupnog procesa proizvodnje stoje samo četiri čovjeka. To su dvojica inžinjera koji su stalno zaposleni i dvoje sezonskih radnika. A u pozadini svega je holding. Imamović i Ahmetagić su na osnovu iskustava iz ASA Prevent grupacije odlučili napraviti nešto slično. Holding EIN d.o.o. čine kompanije EIN Natural, EIN zadruge, servis automobila AD i transportna kompanija HAAK.
Imamović ističe kako cilj kompanije u narednih pet godina nije profit, već pokrivanje troškova i zapošljavanje što većeg broja radnika. Kompanija ulaže i u razvoj plantaža. U Hercegovini je zasađeno 1.200 sadnica nara, dok je između Bune i Blagaja plantaža sa 70.000 jagoda. Ove godine će svi dobavljači biti iz BiH.
"Povratak ljudi na sela je projekt u koji treba da se uključi država i šira društvena zajednica. Mislim da bi država trebala da kaže šta su prioriteti u ovoj zemlji, a to su proizvodnja hrane i turizam. Mi objektivno nismo bogati da bez stranih investicija možemo ići u industrijsku proizvodnju bilo čega. Nemamo ni razvojnih instituta koji mogu pratiti trendove u svijetu, ali proizvodnja hrane bi mogla biti jedan od prioriteta jer nam zemlja nije zagađena i imamo mnogo neobrađene zemlje, ali se mora raditi na povratku ljudi", rekao je Imamović i dodao da ne koristimo EU fondove za ruralni razvoj. On smatra da bi formiranje zadruga i firmi za otkup i plasiranje domaćih proizvoda u BiH i inozemstvo mogao biti točak razvoja BiH.
"Sramota je da na pijacama stoje kamioni paradajza iz Makedonije, a naš paradajz propada", rekao je Imamović.
On je kao još jedan od problema istakao poslovni ambijent koji je katastrofalan. Imamović smatra da se ne radi na privlačenju investicija u proizvodnju, jer jedino ona vodi u napredak.
"Naša zemlja ne može da živi na trgovini. Bilo kakva proizvodnja pa i minimalna je napredak ove zemlje, međutim na tome se vrlo malo radi", rekao je Imamović. On je osudio najavu uvođenja poreza na topli obrok što smatra katastrofalnim potezom za proizvodne grane privrede.
"Najava za oporezivanje toplog obroka je kafastrofalna za privredu i za bilo koju proizvodnu granu. Razvoj države se ne može zasnivati na punjenju budžeta, a naši budžeti apsolutno nisu razvojni, već su socijalni. Ako se uzme struktura rashoda iz budžeta na bilo kojem nivou možemo vidjeti gdje sve to ide. Nas je ubila humanitarna pomoć jer su ljudi izgubili radne navike. Priča koju ne priznajem je 'nisam ništa dobio od države'. Od države ne možeš ništa dobiti na humanitarnoj osnovi", rekao je Imamović na kraju razgovora.
