"Prva dama" proizvodnje hljeba u Jugoslaviji: Historija sarajevske Velepekare duga 114 godina
Nije joj dodijeljen epitet "Prve dame", kao nekim građevinama iz vremena Jugoslavije, a trebalo je - zbog svih dobrih djela koja su proizilazila iz ove zgrade. Sarajevska Velepekara nalazila se u krugu današnjeg Klasa, a temelje za izgradnju prehrambene industrije u Sarajevu postavio je Paromlin, po kojem je ulica u kojoj se nalazi Klas dobila ime Paromlinska.
Izgradnja mlina u krugu Velepekare je trajala dvije godine, a on je s radom počeo 1910. godine. Sarajevski mlin je bio u rangu najviših mlinova u Austro-ugarskoj i imao je kapacitet od 120 tona. Radio je i za vrijeme Prvog svjetskog rata, sve do 1922. godine kada većinski kapacitet preuzima peštanski mlin "Victoria". Sarajevska Velepekara imala je do sada tri rekonustrukcije - 1956., 1974. i '80-ih godina, kada postaje i Fabrika hljeba, odnosno najveća industrija hljeba u bivšoj Jugoslaviji. Danas mlin ima kapacitet 240 tona, najviše u Jugoistočnoj Evropi.
Rad u "nenormalnim uslovima" za vrijeme rata
Direktor Velepekare za vrijeme rata u Sarajevu je bio Kemal Mešak, koji je u ovoj firmi počeo raditi 1972. godine. Prvo je bio tehnolog, zatim šef proizvodnje, a kako kaže za Klix.ba, '80-ih godina je počeo raditi kao direktor Velepekare.
"U ratu smo proizvodili u nenormalnim okonostima, bez brašna, soli, kvasca, plina, nafte. Uprkos tome, nijedan dan nije se desilo da nema hljeba, a u prvom planu nam je bilo snabdijevanje bolnice. Sarajevska Velepekara je nekoliko puta granatirana za vrijeme rata, a poginula su 24 radnika od '92 –'95. godine. Mlin je pogođen tenkovskom granatom s Hrasnog brda i tada su potpuno uništena dva sprata. Sve se ponovo saniralo i mlin je stavljen u funkciju. Ljudi su radili i po desetak dana, a da nisu išli svojim kućama, sve za dobrobit Sarajlija. U oktobru '92 godine je uvedeno racionalisanje hljeba, pola kilograma za svakog građanina je raspoređeno po Mjesnim zajednicama prema spisku Skupštine grada", kaže Mešak.
Za vrijeme rata u Sarajevu se proizvelo 120 miliona komada hljeba. Prema riječima bivšeg direktora Mešeka, narod se oslanjao na Velepekaru.
"U Velepekari je tada bilo zaposleno oko 200 radnika. Naši vozači svakodnevno su isporučivali hljeb po Mjesnim zajednicama, a po hiljadu ljudi je stajalo ispred pekare čekajući svoj komad hljeba. U ratu smo se za sve mogli snaći i improvizirati stvari, ali se hljeb morao praviti isključivo od brašna", istaknuo je Mešak.
Proizvodnja hljeba u ratnom, opkoljenom Sarajevu
Sarajevska velepekara rat je dočekala s velikim zalihama pšenice, s obzirom na to da je predratne 1991. godine zabilježila rekord u poslovanju. U skladištu je bilo mnogo sirovina i gotovih proizvoda.
"Klas je na raspolaganju imao 24 hiljade tona vlastite pšenice u Sarajevu, a osim toga stvorili smo i zalihe soli, jaja, lož ulja, goriva. S vlastitim sirovinama mogli smo raditi samostalno, dok se nisu stvorili uslovi za pomoć Međunarodne zajednice i tada je dolazilo sve što je nedostajalo. Od 1. aprila 1992 - 31. januara 1997., proizvedeno je više od 131 miliona komada hljeba, a svaki dan je izlazilo 77 hiljada kilograma proizvoda", rekao je za Klix.ba Alija Šabanović, direktor Žitozajednice Bosne i Hercegovine.
Osim hljeba za vrijeme rata proizvelo se šest i po miliona kilograma makarona te oko 17 miliona kilograma brašna i drugih proizvoda. Sarajevska Velepekara sedam dana u toku cijelog rata, nije bila u mogućnosti da hljeb isporuči bolnicama i domovima za djecu i stare. Naš sagovornik je također dodao da je Velepekara za vrijeme morala redovno plaćati utrošenu struju i gas (iako je bila uključena u tzv. humanitarni program) i da je na taj račun uplatila 1,7 miliona maraka.
Hljeb se i danas proizvodi u istoj fabrici
Klas d.d. Sarajevo, s tradicijom dugom 113 godina vodeći je bh. proizvođač u mlinsko-pekarskoj industriji, te među vodećim proizvođačima tjestenine, slastičarskih i konditorskih proizvoda u BiH i regionu. Godišnje Klas proizvodi oko 70.000 tona hrane.
Na istom mjestu, baš kao i prije 24 godine, stoji sarajevski mlin gdje se proizvodi hljeb i distribuira na ostale stanovnike. Svaki segmenat proizvodnog procesa, počev od nabave sirovina i repromaterijala, preko njihovog skladištenja, do proizvodnje i isporuke gotovih proizvoda, prate tehnolozi i radnici s dugogodišnjim iskustvom.
"Zahvaljujući našoj kvaliteti koju su prepoznali građani širom BiH, Klas danas bilježi pozitivno poslovanje. Krenuvši do same nabavke sirovina i osnovnih potrepština, pa do krajnje proizvodnje hljeba, sve se vrši prema prethodno utvrđenim standardima. Posebno bih istaknuo u posljednje vrijeme uzgoj i prodaju malina koji se realiziraju preko našeg poduzeća, a to mogu učiniti i svi ljudi koji se privatno bave tom djelatnošću. Preko različitih projekata, Klas vrši otkup malina i među vodećim smo zemljama u svijetu u toj sferi", izjavio je za Klix.ba Mirsad Žujo, rukovodilac proizvodnje u Velepekari.
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
Zakazane sjednice oba doma Parlamenta FBiH, na dnevnom redu Zakon o porezu na dohodak
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
