"Reketiranje radnika" godišnje proizvede dvije milijarde KM novca koji nije oporezovan

Nedavno je Parlament FBiH usvojio izmjene Zakona o doprinosima, koje se odnose na povećanje plata radnika u tekstilnoj, kožarskoj industriji i rudarima.

Radnici upozoravaju da određene izmjene zakonskih rješenja koja se najavljuju neće nužno značiti i poboljšanje statusa radnika te strahuju da će poslodavci dio primanja koja su radnicima davali van procedura oporezivanja, biti prikazani kao povećanje plate.

U kakvoj su opasnosti radnici, pitali smo Mevludina Bektića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH.

"Na žalost prisutne su uvijek te mahinacije sa platama radnicima, naročito onim sa minimalnim platama. Kada govorimo o tome, Vlada FBiH donijela je odluku da je najniža plata radnika 596 KM i da je mogućnost da se ona izmjenom Zakona o doprinosima može eventualno povećati", kazao je Bektić za Klix.ba.

Ovim izmjenama ostavljena je mogućnost isplate većeg iznosa plaća radnicima sa sadašnjeg iznosa najniže plate na iznos od 85 posto prosječne neto plate, ali nije jasno šta rade državni organi u slučajevima zloupotrebe radničkih prava.

"Ta jedna latentna opasnost sive ekonomije koja se pojavljuje u vidu isplate dijela plate u gotovini, što je većina poslodavaca vjerovatno isplaćivala kako bi izbjegla poreske obaveze, međutim imamo uvijek podjelu poslodavaca na dobre i loše i nemamo bilo koji institut kojim se može utvrditi da je uposlenik vjerovatno reketiran", istakao je.

Tu ostaje prostor za manipulacije, kojim se narušavaju prava iz radno-pravnog odnosa.

"Slab je nadzor i slabe su inspekcije. Radnici se boje zbog svog radno-pravnog statusa da prijave takvog poslodavca i tu smo zaista u jednom problemu. Najbolje pokazuje činjenica da se godišnje pojavi milijardu i osam stotina miliona KM novca koji nije prošao fiskalizaciju i poresku politiku. Govorimo o sivoj ekonomiji, a sa te stane vlada može preko svojih mehanizama da pokrene inspekcijski nadzor. Govorio sam i Ekonomsko-socijalnom vijeću, da je ovo normalna država neko bi bio iza rešetaka", smatra Bektić.

Ističe da se ova oblast može urediti na način da nema potrebe za onim što neki nazivaju "reketiranje radnika".

"Druga je stvar da se ova oblast može urediti. Benefit je da se radnicima na taj puni iznos plate uplaćuju doprinosi, ali loša je varijanta što poslodavci mogu tražiti razliku sredstava. I to u ovoj situaciji jedne opšte pometnje zbog poremećaja na tržištu rada u BiH što će dalje uzrokovati pomjeranja radno sposobnog stanovništva prema zemljama Zapadne Evrope i opasnost je da se održe određene djelatnosti i poslodavci rade sami protiv sebe", podsjetio je.

Smatra da je nejasno zašto poslodavci "sijeku granu na kojoj sjede".

"Govorim o lošim poslodavcima koji imaju maćehinski odnos prema radnicima. Imate primjer i dobrih poslodavaca koji zaista žele pomoći radnicima. U tom smislu su i zakoni u parlamentarnoj proceduri oko izmjene zakona o doprinosima, pa i ovi temporalnog karakera", naglašava.

Jedan od ranijih prijedloga pri razmaranju poboljšanja prava radnika povećanjem plata ili drugih naknada bio je i da poslodavci mogu radnicima tokom jedne godine isplatiti i do 3.500 KM neoporezivih sredstava pomoći.

"Mislim da će prije ići varijanta ova do 400 KM povećanja, da se mogu povećati plate do usvajanja izmjena fiskalnih zakona", zaključuje Bektić.

BiH uvijek je imala problem sa niskoakumulativnim privrednim djelatnostima, a takvih radnika je negdje oko 30.000 te se izmjenama preferencijala pokušava vratiti dostojanstvo radu.

Očekivanja su i da će nova parlamentarna većina u Federaciji BiH uspjeti riješiti dugogodišnje probleme sa kojima se suočavaju radnici.