Uredbu o zabrani potpisao je premijer Mihail Mišustin. Kremlj je saopćio da će se zabranom izvoza dizela stabilizovati cijene goriva na domaćem tržištu. Zabrana izvoza se odnosi na skoro sve države, osim na četiri bivše sovjetske zemlje. Od zabrane su izuzete Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan.
Kako je objavio američki poslovni portal CNBC, Rusija je najveći svjetski dobavljač dizela i velika izvoznica sirove nafte. Zabrinutost ovom odlukom je utoliko veća zbog toga što su globalne zalihe dizela već na niskom nivou.
Energetski analitičari su istakli da je teško procijeniti koliko dugo će zabrana biti na snazi. Smatraju da postoji mogućnost da Moskva ponovo energente koristi kao oružje, uoči još jedne sezone grijanja.
U sedmicama prije odluke o zabrani, analitičari su primijetili da je ruski izvoz dizela bio pod pritiskom zbog slabe rublje, održavanja domaće rafinerije i nastojanja vlade da poveća ponudu na domaćem tržištu.
Analitičar kompanije Kpler Viktor Katona je procijenio da će biti potrebne jedna do dvije sedmice kako bi se pokazao utjecaj zabrane.
Prema podacima finansijske kompanije ING, Rusija je prije početka agresije na Ukrajinu dnevno izvozila 2,8 miliona barela naftnih derivata. Od početka rata do danas taj izvoz je smanjen na milion barela dnevno. Uprkos tome, Rusija ostaje glavni igrač na globalnom energetskom tržištu. Warren Patterson iz ING-a je mišljenja da će se gubitak milion barela nafte dnevno znatno osjetiti na globalnom tržištu.
Saudijska Arabija kao predvodnik OPEC-a je 5. septembra objavila da će do kraja godine produžiti smanjenje proizvodnje nafte za miliona barela dnevno. Rusija, koja nije dio OPEC-a, obavezala se da će do kraja godine smanjiti izvoz nafte za 300.000 barela dnevno. Obje države su najavile da će revidirati redukciju, prenosi CNBC.
