Intervju / Rusmir Hrvić, predsjednik AS Group: Pripremamo nove akvizicije, a BiH može postati druga Švicarska
Koliko ste zadovoljni poslovnom godinom i kakvi su strateški planovi za budućnost kompanije?
Ova godina protekla je u daljem jačanju naših kompanija. Već sada mogu kazati da su sve tri divizije – proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina, poslovale pozitivno, i očekujem da će rast prihoda biti u skladu sa najavljenih 10 posto. Važno je istaći da smo pozicije naših brendova uspjeli odbraniti, a potom i ojačati kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Planiramo neke značajne promjene prije svega u kontekstu daljeg jačanja korporativnog upravljanja i organizacijske strukture, a koje će u bitnome odrediti dalji rast i razvoj poslovanja u sljedećih 10 godina. Ali o tom potom. Na koju akviziciju kao AS Group ste najponosniji, da li ste zbog nečeg zažalili?
Svaka naša akvizicija bila je zanimljiva, niti jedna nije bila slična drugoj. Ipak sve ih povezuje činjenica da smo posrnula domaća preduzeća kupovali za novac, dakle ne putem privatizacije i certifikata. Ta preduzeća smo uspijevali konsolidirati, spasiti radna mjesta i ponuditi novu vrijednost kojom smo osvajali pozicije na domaćem i stranim tržištima. Preduzeća smo akvizirali putem kredita, zadužujući se kod banaka. Kupovali smo prije svega brendove, u kojima smo vidjeli šansu koju drugi nisu mogli prepoznati. Tako su spašene tekstilne industrije u Tešnju i Travniku, Napredak d.d. i Fortitudo d.o.o. u kojima sada radi oko 1.200 radnica i radnika, šijući za poznate svjetske brendove. Tursku tvornicu keksa Kent smo akvizirali jer smo tim potezom pojačali tržišnu poziciju našeg brenda Master. Oaza je akvizirana sa namjerom da od vode koja je nekada bila na meniju Bijele kuće ponovno pravimo brend u svjetskim okvirima. Akvizicija Vispaka je došla u jeku ekonomske krize krajem 2010., u trenutku kada se najmanje očekivala, i njen uspjeh nas je vinuo u krug najvećih. Istovremeno, posao koji smo napravili sa Vispakom, povrat ukupne investicije u samo tri godine i povećanje godišnjih prihoda sa početnih 18 miliona na 45 miliona prošle godine, omogućio nam je da uđemo u akviziciju Klas grupacije kao najveće prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini u čijem sastavu su još Sprind d.d. Sarajevo, te Mlin i pekara Ljubače. Na ovome nećemo stati i uskoro ćemo realizirati nove akvizicije jer se ovaj model koji mi imamo pokazao itekako uspješnim.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, žalim samo što nije bilo više volje i hrabrosti kod drugih potencijalnih investitora da na ovakav način, zdravim kapitalom, poštenim odnosom i vizijom razvoja uđu u slične projekte. Vjerujem da bi danas svi zajedno u našoj Bosni i Hercegovini živjeli puno bolje.
Koliko radnika trenutno upošljavate kao AS grupacija, a koliko u Klasu? Postoji li ideja za otvaranje novih radnih mjesta?
U AS Group trenutno radi oko 3.300 radnika. Klas zapošljava oko 900 radnika. Također, saradnju ostvarujemo sa oko 10.000 kooperanata koji pod našim nadzorom proizvode primarne poljoprivredne proizvode kao što su maline i drugo jagodičasto voće, kao i šumske plodove, zatim industrijsko povrće, voće i žitarice. Samo ove godine u ovu vrstu saradnje sa kooperantima smo investirali oko 12 miliona KM. Postoje razmišljanja o proširenju kapaciteta tekstilne industrije, kao i o novim akvizicijama koje bi učvrstile našu lidersku poziciju u proizvodnji hrane, i u trgovačkoj diviziji naše grupacije. Ne bismo da prejudiciramo neke poslovne poteze, ali sasvim je sigurno da ćemo nastaviti naš dalji rast i razvoj. Uspješno gradite domaći brend u poljima u kojima ste aktivni. Koliko je to teško u bh. uslovima. Doprinosi li država pozitivnijoj poslovnoj klimi?
Zaista se trudimo razvijate domaće brendove. Vidimo ogromni potencijal u onome što možemo nazvati našim zajedničkim bosanskohercegovačkim nasljeđem. Zanimljivo je da strana tržišta najprije prepoznaju našu kompetenciju za bosansku kuhinju i bosansku kafu, a koja se pokazuje kroz naše brendove Zlatna džezva, Begova čorba, Tarhana, ili Klasova jufka, Sarajevski somun, Klasove pite, Bosanski lokum, itd.
Nadamo se da će u periodu koji je pred nama pozitivna poslovna klima biti jače izražena i da će se preduzetničkom duhu te novim investicijama u rast i razvoj, ali i rasterećenju privrede i radnika u proizvodnji poklanjati više pažnje. Koliki je promet grupacije AS i u koje države najviše izvozite?
Naš ukupni godišnji promet je oko 270 miliona KM. Izvozimo u 28 zemalja, a najviše izvozimo u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju, Tursku, Austriju, Švedsku, Švicarsku, SAD, itd. Naš ukupni izvoz prošle godine je bio oko 40 miliona KM, od toga se pola odnosi na izvoz naših prehrambenih brendova.
Šta je potrebno da domaći proizvodi budu u većem broju prisutni na policama stranih trgovačkih lanaca?
Po mom mišljenju pitanje je prilično kompleksno. S jedne strane, potrebno je da domaći proizvođači više investiraju u razvoj svojih brendova, kvalitet i inovacije, advertising i PR. S druge strane, tržni lanci bi trebali dati veću šansu domaćim kvalitetnim brendovima, jer domaći potrošači žele kupovati svoje bosanskohercegovačke brendove. I na koncu, država bi morala stati otvoreno iza domaće proizvodnje, i potrebe da se jača ekonomski patriotizam kakav se susreće svugdje u svijetu. Prisutni ste u tekstilnoj i prehrambenoj industriji, ali i trgovini. Na kojem polju je trenutno u BiH najlakše, a na kojem najteže pokrenuti biznis?
Nije jednostavno ni u jednoj industriji prije svega pronaći kvalitetnu radnu snagu. Mi već sada imamo poteškoća pronaći dovoljan broj kvalificiranih radnika na svim pozicijama. Mada mi imamo drugačija iskustva, jer nikada nismo bili u situaciji da plaćamo visoku cijenu za kapital koji je potreban da bi se investiralo, vjerujem da bi i na tom polju stanje moglo biti bolje. Sve u svemu, nas motivira potreba da pobijedimo i da pokažemo kako je moguće biti uspješan u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da imamo šta ponuditi svijetu, a naš primjer pokazuje da smo konkurentni u proizvodnji prehrambenih proizvoda i tekstilnoj industriji.
Vidim i druge bh. kompanije koje uspješno konkuriraju u oblasti proizvodnje namještaja, proizvodnji komponenti za automobilsku industriju, u metalnoj industriji, itd. Moramo zaustaviti odlazak mladih i radno sposobnih ljudi iz zemlje. Mi smo mala ekonomija i masovne odlaske radno sposobnih nećemo moći izdržati. U Bosni i Hercegovini moramo početi masovno proizvoditi. Razvoj prerađivačke industrije sa što većim postotkom finalne proizvodnje, uz razvoj domaćih brendova koji moraju postati internacionalno prepoznatljivi, naša je jedina šansa. Uspijemo li u tome, Bosna i Hercegovina zaista može postati druga Švicarska.
Da li u planu ima još neke akvizicije? Da li je istina da će AS Group kupiti knjižare Svjetlost?
Mi smo i ranije naglašavali da nismo okončali proces akvizicija. Nastojat ćemo ojačati naše tri divizije novim akvizicijama, ali iz te tri oblasti nećemo izlaziti za sada. Dakle, proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina. U ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno o kojim se akvizicijama tačno radi, ali ćemo naravno obavijestiti javnost kada za to dođe vrijeme, odnosno kada i ako sve te akvizicije budu uspješno okončane.