SAD u proteklom periodu uvezle najmanju količinu roba iz Kine u posljednjih 17 godina
Roba uvezena iz Kine u SAD činila je 14,6% svih isporuka u 12 mjeseci do jula, prema Bloombergovoj analizi podataka američkog statističkog odjela, objavljenoj u srijedu, piše Business insider.
Udio zemlje u uvoznom kolaču pao je s vrhunca od 21,8 posto u 12 mjeseci do marta 2018., prije nego što je tadašnji američki predsjednik Donald Trump intenzivirao trgovinski rat protiv Kine. To je također najniži postotak američkog uvoza iz Kine od 2006., prema Bloombergovoj evidenciji.
Podaci su uslijedili nakon godina prekida opskrbnog lanca, uključujući pojačane geopolitičke napetosti između Washingtona i Pekinga, drakonske blokade zbog pandemije COVID-19 u Kini i rastuće plaće u Kini zbog kojih je proizvodnja poskupjela.
Čini se da sada Meksiko i Vijetnam oduzimaju Kini dio udjela.
Udio Meksika u robi uvezenoj u SAD dosegnuo je rekordnu visinu od 15 posto u 12 mjeseci do jula, dok je udio Vijetnama iznosio 3,7 posto, što je malo ispod rekordne visine dosegnute 2022., prema Bloombergu.
Zapravo, Meksiko je nadmašio Kanadu kao glavni trgovinski partner SAD-a početkom 2023.
S gotovo 16 posto udjela u ukupnoj trgovini, Meksiko je u julu ostao najveći trgovinski partner SAD-a. Ukupna robna razmjena između dviju zemalja iznosila je gotovo 462 milijarde dolara, prema podacima Ureda za popis stanovništva. Kanada i Kina bile su drugi, odnosno treći trgovinski partner SAD-a.
"Dobici Meksika odražavaju njegov porast u proizvodnji, ključnoj komponenti kretanja robe između Meksika i SAD-a", napisao je Luis Torres, viši poslovni ekonomist u Banci saveznih rezervi Dallasa, u objavi od 11. jula.
Meksiko također ima geografsku prednost kao alternativa Kini u trendu da proizvođači svoje poslovanje usmjeravaju u SAD, veliko potrošačko tržište, dodao je Torres.
"Nearshoring" se odnosi na nabavu ili proizvodnju robe iz obližnje zemlje.
Čak su se i kineski proizvođači selili u Meksiko kako bi služili svojim kupcima iz SAD-a usred napetosti između Washingtona i Pekinga. Oni uključuju proizvođača TV prijemnika Hisense i proizvođače autodijelova kao što su Minth Group i Binzhou Bohai Piston Co.
U međuvremenu, druga proizvodna središta u usponu, poput Vijetnama, također su mamila proizvođače koji žele dio proizvodnje premjestiti iz Kine.
Ključna proizvodna snaga Vijetnama je u odjeći, obući, elektronici i električnim uređajima.
Njemački gigant Bosch uvodi četverodnevnu radnu sedmicu, ali i smanjuje plate
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
