Sankcije Evropske komisije uzburkale bh. ekonomiju: Svi se uključili u spas zeničke željezare
Nakon što je Evropska komisija uvela privremene zaštitne mjere u vezi s uvozom određenih proizvoda čelika, iz kompanije ArcelorMittal Zenica su istakli da će tražiti pomoć institucija Bosne i Hercegovine kako bi zadržali radnike i održali proizvodnju.
Mjerama je uvedena carina od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz svijeta uvoze u Evropsku uniju. To podrazumijeva carine na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine.
Da bi se izbjegla carina, kompanije koje izvoze čelik u Evropsku uniju morale bi održati svoju proizvodnju bez mogućnosti napredovanja poslovanja ili bi morali plaćati carinu.
Dok pogoni ArcelorMittala u Evropi nisu pogođeni s ovom mjerom, pogon u Zenici jeste. Iz kompanije ArcelorMittal Zenica prvih dana nakon što su uvedeni porezi su izjavili da će radnike slati na čekanje zbog poremećaja na globalnom tržištu čelika.
BiH treba jedinstvo entiteta za pristup u STO
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH je kazao kako jedinstveo između entiteta mora postojati ukoiko BiH želi postati članica Svjetske trgovinske organizacije.
“Osim kompanije ArcelorMittal Zenica indirektno će uvođenjem carina biti pogođene i sve ostale kompanije koje direktno ili indirektno surađuju s njima. Tu prvenstveno mislimo na Željeznice FBiH i RS, ali na BH Gas, Elektroprivredu i sve rudnike. Prviredna komora FBiH održala je sastanke s Wigemarkom i prije nego je komisija sjela i donijela odluku o carinama. Ne mogu reći da nisu znali u Evropskoj komisiji za naše apele, jer su bili upoznati, ali donešena je odluka da nas ne izuzmu iz svega ovoga”, kazao je Jašarspahić.
Dodao je kako im je u obrazloženju pojašnjeno da BiH ne može biti izuzeta jer nije članica STO-a, što je dokaz da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU nije toliko čvrst.
“Sporazum očito nije čvrst onoliko koliko mi vjerujemo da jest. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU je nama snažniji od neke odluke, a ako ga se moramo pridržavati mi, ili neko drugi, po nečemu, mora to biti po svemu”, dodao je Jašarspahić.
Složio se s konstatacijom da je Evropa htjela zaštititi svoje tržište od jeftinog kineskog čelika koji je mahom počeo da se uvozi u Evropu, ali kontra mjere Americi i zaštita ličnog tržišta u najvećoj mjeri je uzrokovalo štetu BiH i zemljama regiona.
Ovo je odgovor Brisela SAD-u koji je povećao carine na uvoz čelika i aluminija iz ostatka svijeta te je odbio zahtjev Evropske unije, Kanade i Meksika za odustajanjem od ovih mjera.
Reagovanje Ekoforuma: Pravdanje za zakašnjele investicije
Iz Ekoforuma Zenica su kazali da ovom mjerom Evropska unija želi spriječiti plasman kineskog čelika na tržište EU. Međutim, dodaju da to ne može utjecati na proizvodnju u zeničkoj željezari.
“Zenički ArcelorMittal ne izvozi čelik u SAD. U prethodne dvije godine cijena čelika na svjetskom tržištu se udvostručila i ne može se govoriti o krizi i finansijskim problemima koji su do sada bili izgovori za kašnjenje ekoloških projekata Kina je ugasila većinu zastarjelih indukcijskih peći što je dovelo do povećanje potražnje za čelikom u Kini za 12,4 posto, umjesto da izvozi, Kina će vjerovatno uvoziti čelik", kazali su iz Ekoforuma Zenica.
Dodali su da su analizirali tržište kako bi uvidjeli u čemu je zaista problem.
"Ukupni izvoz iz ArcelorMittal Zenica jednak je obimu izvoza kinesko-srbijanske željezare Smederevo samo u EU (oko 400.000 tona) i ne prelazi količine propisane najavljenim kvotama. Kvote iznad kojih će EU naplaćivati dodatnu carinu od 25% formirat će se prema podacima o uvozu iz prethodne tri godine, a koristit će se privremeno (200 dana)”, kazali su iz Ekoforuma Zenica dodajući da slanje radnika na čekanje samo dezinformacija iz ove kompanije kako bi opravdale zakašnjele investicije u zaštitu okoliša.
ArcelorMittal Zenica: Cilj je održiva proizvodnja čelika
iako je kompanija ArcelorMittal Zenica u obnovu postrojenja za proizvodnju čelika uložila desetine miliona KM i godišnje izvozi velike količine čelika na tržište EU, mjere će sigurno biti vidljive u svim pogledima poslovanja, ali i u privredi BiH s obzirom na to da je jedan od najvećih izvoznika u našoj državi.
U ArcelorMittalu Zenica su kazali kako je njihov stav nepromijenjen od same informacije o uvođenju mjera carine.
“Kompanija ArcelorMittal Zenica je informirala Vladu BiH o postojećem problemu, koja ima inicijativu za pronalazak rješenja. Mi smo optimistični da će Vlada BiH naći odgovarajuće rješenje u čemu ćemo biti podrška kao i do sada. Menadžment Kompanije će poduzeti sve potrebne mjere da zaštiti svoje zaposlenike, a naš zajednički cilj je da sačuvamo održivu proizvodnju čelika u Zenici”, kazala je Alena Kahrimanović, glasnogovornica ArcelorMittala Zenica.
ArcelorMittal Zenica spas od dodatnih carina vidi u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji gdje bi kao njeni članovi bili izuzeti od zaštitnih mjera EU.
Do kraja 2018. godine Svjetska trgovinska organizacija će vršiti prijem novih članica, a jedinstvo u BiH između entiteta za prijem u STO je bitnije nego ikada s obzirom na to da kompanija ArcelorMittal Zenica veliki udio ima i u Republici Srpskoj s rudnikom Ljubija.
Krah ArcelorMittala Zenica značio bi i krah željeznica u BiH, a privreda Bosne i Hercegovine bi pretrpjela posljedice zbog sukoba EU i SAD-a i cijelog svijeta.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
