Schengen na bh. granicu dolazi 1. januara, a za domaće izvoznike bit će logistička noćna mora
Još ranije ove godine, kada je postalo izvjesno da će Hrvatska od početka 2023. godine postati dio schengenskog prostora, pojavila se bojazan da će takvo nešto dodatno zakomplicirati situaciju u aspektu prekograničnog režima roba.
Zato je bilo potrebno da BiH iskoristi iskustva u odnosima Hrvatske i Slovenije.
"Mi kao prijevoznici nemamo konkretnih informacija o nekim značajnijim promjenama. To kažem u smislu da smo mi u posljednjih nekoliko mjeseci naviknuti na duže kontrole od strane hrvatske Granične policije. Oni su se već u prethodnih nekoliko mjeseci pripremali za ulazak u Šengen, i provodili punu kontrolu kakva će biti i u narednom periodu. Sa tog aspekta mi očekujemo skraćenje putovanja između BiH i Evropske unije iz razloga što ćemo glavnu i najveću kontrolu obavljati na granici između BiH i Republike Hrvatske. Ići će nam u prilogu izostanak obavljanja kontrole na granici između Hrvatske i Slovenije, odnosno Hrvatske i Mađarske. Računamo sad da će ukupno vrijeme putovanja biti, ako ne skraćeno, onda isto i kao prije", kazao je za Klix.ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.
Istakao je i kako su prijevoznici ranije znali doći u situaciju da autobuska linija prema Njemačkoj bude petnaesta ili dvadeseta u liniji za carinsku i graničnu kontrolu, te da se ukidanjem granice takve situacije neće događati.
"Vjerujem da će se kolege koje se bave prijevozom roba suočiti sa većim problemima na graničnim prijelazima zbog ogranične infrastrukture na našim prijelazima", naglasio je Parić.
Koji su najveći izazovi sa kojima će se součiti bh. prijevoznici roba koji žele ući u schengenski prostor na granici sa Hrvatskom nakon 1. januara 2023. godine?
"Na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU. Gužve se posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje. Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana. Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani BiH neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima", kazali su za Klix.ba iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ranije je naglašeno da BiH treba proći proces prilagodbe, no nije jasno o čemu se tačno radi.
"Riječ je o prilagodbi koju mora načiniti Republika Hrvatska koja i ulazi u Schengen, a u kojoj mjeri je prilagodba obavljena, moguće je utvrditi tek nakon 1. januara", istakli su.
Pitali smo i da li je Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore na sastanak sa bh. prijevoznicima.
"VTK/STK BiH je u stalnom kontaktu s kolegama iz Hrvatske gospodarske komore o mnogim pitanjima, uključujući i ovo pitanje. Sigurno je da će se i dalje razgovarati o ulasku Hrvatske u Schengen i da ćemo pratiti situaciju te učiniti sve što je u našoj nadležnosti da privrednici što manje osjete ovu promjenu", naglasili su.
Zanimalo nas je i koja je direktna moguća šteta za prijevoznike roba koja bi se potencijalno mogla dogoditi nakon što hrvatska granica bude i granica Schengena.
"Bosna i Hercegovina sa Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i sl. Sada su dva, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća, postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata", kazali su nam iz VTK BiH.
Istakli su i kako je to problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina, a koji će samo biti izraženiji ulaskom Hrvatske u Schengen, ukoliko ne dođe do unaprjeđenja.
Naglasili su i da, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača bi se mogao dodatno pojačati.
Bh. vlasti trebale su posljednjih mjeseci inicirati sastanke i intenzivnije sarađivati sa privrednicima na rješavanju problema sa kojima će se oni suočiti ulaskom Hrvatske u zonu Schengena.
"Vanjskotrgovinska komora BiH je pokretala niz inicijativa prema nadležnim institucijama, a na zahtjev udruženja prijevoznika VTK/STK BiH. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je dostavilo informaciju Vijeću ministara BiH o ovoj problematici, čije očitovanje i djelovanje očekujemo. Također, na rješavanju problema vezanih za izvoz lako kvarljive robe, konstantno radi i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Republike Hrvatske", istakli su.
Nakon 1. januara naredne godine, privrednike koji izvoze robu u Evropsku uniju očekuje veliki logistički izazov.
Vanjskotrgovinska razmjena sa Hrvatskom mjeri se u milijardama, a BiH čak 72 posto svih roba izvozi na tržište EU preko Hrvatske. Realno je zamisliti i da će svaki izvoznik koji robu ne doveze na vrijeme na odredište, morati plaćati penale. Stoga je potrebno intenzivno raditi kako bi bh. vlasti bilateralnom saradnjom otvorile dodatne granične prijelaze na kojima će bez prekida raditi fitosanitarni inspektori.
