Sedin Kahriman: Izgradili smo najveću domaću platformu za produkciju audiovizuelnog sadržaja

Uprava BH Telecoma je 2019. godine donijela poslovnu odluku o pokretanju BH Content Lab platforme. Nakon sastanka s filmskim radnicima u decembru 2019. godine, koji su bili poprilično obradovani našom odlukom, najavili smo javni poziv za produkciju igranih serija na kojem je prijavljeno 50 projekata.

Odabrali smo sedam igranih serija od kojih, s posebnim zadovoljstvom mogu reći, su tri već završena, dok su četiri u pripremi i očekujemo da će i oni biti završeni u skladu s "planiranom" dinamikom.

Kada je u pitanju ulaganje, slijedeći viziju, strategiju i ostvarenje strateških ciljeva, kreirali smo trogodišnji plan poslovanja. Predvidjeli smo sigurno najveća ulaganja u bh. kinematografiju i tu mislim na finansiranje svih sedam serija gdje BH Telecom postaje vlasnik prava, ali također i na dodatni javni poziv koji je kontinuiranog karaktera. Poziv se odnosi na domaće autore, ali i na regiju i ukupno smo izdvojili 18 miliona KM za ovu namjenu. Ako sve saberemo, radi se o iznosu od 27 miliona KM koje planiramo uložiti u kinematografiju što nas svrstava u najvećeg i najboljeg partnera domaće kinematografije.

Putem BH Content Lab platforme je ralizovano sedam serija i pet značajnih filmova gdje je BH Telecom bio u ulozi koproducenta, a trenutno imamo i projekte koji su u fazi razvoja. Posebno smo ponosni na seriju "Kotlina" Danisa Tanovića, koja će imati premijernu projekciju na SFF-u i u septembru na MY TV, odnosno na Moja TV, i mogu reći da do sada ne postoji ništa slično snimljeno u regiji.

Tu je i sitcom "Na rubu pameti" u režiji Elmira Jukića, sitcom "Tender" režisera Srđana Vuletića, kao i projekat Jasmile Žbanić "Znam kako dišeš" koji će biti jedna originalna i inspirativna krimi priča. Imamo i projekat "Komar" u režiji Gorana Kapetanovića, misterija koja će posebno interesovanje probuditi kod onih koji vole taj žanr. Također, od novih projekata imamo i ekranizaciju romana "Kad sam bio hodža" našeg režisera Ademira Kenovića.

Koproducenti smo bili za filmove "Koncentriši se baba", "Quo Vadis, Aida?", "Deset u pola", kao i za film koji zatvara SFF "Praznik rada", te "Djeca sa CNN-a" čiju režiju potpisuje Aida Bukvić.

Kako se može opisati dosadašnja saradnja s bh. filmskim radnicima? Da li je bila zahtjevna i da li ste nailazili na određene probleme?

Saradnja je bila profesionalna, veoma korektna i prijateljska. Umjetnik i umjetničke slobode imaju svoj prostor, a BH Telecom kao investitor ima svoj način rada i pravila. Proizvodnja serije je proces u kojem učestvuje investitor i određena produkcijska kuća i podrazumijeva da odabrani tekst prođe nekoliko krugova čitanja u kojima učestvuju i internacionalni čitači, te nekoliko krugova čitanja od strane članova tima BH Telecoma.

Na kraju, Uprava Društva donosi konačne odluke o odabiru i mogućim ulaganjima jer znamo šta želimo i kako bi trebala izgledati forma serije kroz prizmu naših poslovnih znanja.

Mi smo zadovoljni što će kroz ove projekte biti angažovan veliki broj filmskih radnika, domaćih glumaca, domaćih scenarista, reditelja, te mladih glumaca koji na ovaj način stiču prva glumačka iskustva.

Svjesni smo da odluka kompanije da gradi BH Content Lab ima prije svega ekonomski razlog, jer postoji jasan model na osnovu kojeg se vrši povrat investicije kroz unapređenje sadržaja, ali i kroz činjenicu da postajemo vlasnik prava koja možemo dalje prodavati. Ostvarili smo kontakte s velikim svjetskim platformama vezano za prava i oni su već imali priliku pogledati naše kataloge.

Gdje je Bosna i Hercegovina u odnosu na regiju kada je riječ o podršci kinematografiji. Srbija na neki način predvodi regiju, ali već se u tamošnjoj javnosti mogu pročitati komentari kako dolazi do hiperprodukcije sadržaja. Kako zadržati kvalitet, a ne upasti u zamku hiperprodukcije?

Mi trenutno imamo sedam igranih serija godišnje i to je optimum koji želimo zadržati. Pojedine produkcije u Srbiji su premašile ovaj broj i nalaze se u hiperprodukciji. Pomno pratimo ta kretanja, svjesni da postoji jedna tačka broja sati serijskog programa koja se u industriji smatra optimumom.

Pratimo svjetske trendove i mišljenja struke te želimo slijediti ono što struka propisuje. Vjerujem da će BH Telecom i u budućnosti nastaviti ovaj način rada kako ne bismo došli u fazu hiperprodukcije zbog opasnosti gubitka kvalitete, a mi to ne želimo. Našim korisnicima želimo obezbijediti ekskluzivan i atraktivan sadržaj koji će biti zanimljiv i za koji će se jedva čekati nove epizode.

Osim javnog poziva za filmove i serije, raspisali ste javni poziv i za revijalne, zabavne, sportske i druge programe u televizijskim formatima. Kakva je situacija na tom tržištu i šta se planira u tom segmentu?

Objavili smo dva javna poziva i to javni poziv koji je usmjeren na filmove i serije, te javni poziv koji je objavljen na BH Content Labu vezan za sadržaje koje mi proizvodimo u saradnji sa domaćim televizijskim i producentskim kućama za servis MY TV koji će vrlo brzo postati kanal.

MY TV servis smo predstavili u novogodišnjoj noći, nakon čega smo emitovali određene televizijske sadržaje koji su originalni i proizvedeni u saradnji s domaćim tv producentskim kućama, ekskluzivno za BH Telecom. To je jedna vrsta sadržaja koju proizvodimo i također je značajna za podršku domaćoj produkciji i tv kućama.

Posljednje dvije godine svijet su pogodile brojne nepogode. Imali smo pandemiju koja je i dalje aktuelna, a javili su se i geopolitički problemi. Gotove sve kompanije u svim sektorima na svijetu zabilježile su probleme zbog toga. S kojim se izazovima suočava BH Telecom i šta trenutno predstavlja najveći problem?

Pandemija je poremetila procese proizvodnje, transporta i isporuke. Sve velike kompanije s kojima sarađujemo su imale izazov kada je u pitanju proizvodnja i dostavljanje tehničke opreme. Tu prije svega mislim na terminalnu opremu, mobilne uređaje, laptope, ali i druge vrste opreme kojima je globalna pandemija poremetila procese nabavke.

Kada je riječ o geopolitičkim kretanjima i uticaju na rad kompanije, mogu reći da svi izazovi koji postoje globalno u industriji, apsolutno su primjenjivi i na Bosnu i Hercegovinu.

Projekti koje je ranije kompanija BH Telecom opisala kao ključne su razvoj 5G mreže te unapređenje infrastrukture kada je riječ o optičkoj mreži. U kojoj su fazi ova dva projekta?

Kompanija je u jeku pandemije, 17. maja 2020. godine, u povodu Svjetskog dana telekomunikacija, pustila testni 5G signal i mjerila brzine prijenosa podataka. Ranije je kompanija usvojila ključni dokument puta ka 5G mreži. Obezbijedili smo sredstva za ulaganje u 5G mrežu i definisali modele te bih rekao da smo spremni za 5G tehnologiju i za sve što ona sa sobom donosi. Ono što je predmet analiza jesu adekvatni poslovni modeli u kojima će se 5G tehnologija primijenjivati kako bi se obezbijedio povrat investicije.

Radi se o gigabitnim brzinama, minimalnoj latenciji i primjeni u industriji, medicini, transportu, a naravno benefite će imati i svi korisnici interneta. Vjerujem da ćemo vrlo brzo izaći s poslovnim modelima i određenim pilot-projektima. Jedno od najznačajnijih ulaganja kompanije BH Telecom jeste u izgradnju nove infrastrukture, odnosno optičke mreže. Tu koristimo Fiber To The Home (FTTH) tehnologiju kao i FTTC i FTTB.

Obezbjeđena su trogodišnjim planom sredstva za značajno ulaganje u izgradnju fiksne infrastrukture kako bi do što više domova obezbijedili gigabitne brzine i ovo je kontinuiran proces.

Sedam mjeseci u 2022. godini je iza nas. Kako ste zadovoljni radom i rezultatima kompanije i kakvi su kratkoročni planovi?

Moram reći da sam posebno ponosan na rezultat u proteklih sedam mjeseci. Kompanija BH Telecom je za sedam mjeseci ostvarila 20 miliona KM veći prihod nego prošle godine u istom periodu, te smo premašili plan za skoro pet miliona KM. Također, premašili smo plan dobiti za preko 60 posto za sedam mjeseci i vjerujem da su i vlasnici zadovoljni postignutim rezultatima. Što se tiče broja korisnika, u prethodnoj godini smo ih povećali za 100.000, a za šest mjeseci 2022. godine za 50.000 i kontinuirano dobijamo zahtjeve za svim uslugama, posebno za Moja Tv uslugu.

Prije mjesec dana smo komercijalizirali posebnu IP TV plaftormu i Android set-top boxove koji nude jedno novo korisničko iskustvo. Moram istaći i sadržaj koji smo obezbijedili korisnicima te da BH Telecom definitivno nudi najbolji sportski sadržaj i najbolju ponudu kada su u pitanju multimedijalne usluge.

Kada govorimo o planovima, nastavit ćemo snažno ulagati u BH Content Lab i BH Tech Lab, kao našu platformu za startupe i inovacije u domenu naprednih tehnologija, nastavit ćemo promovisati BH Smart Lab, naše jedinstveno rješenje za pametne gradove namijenjeno javnom sektoru.

BH Telecom je partner velikih svjetskih kompanija kao što su Oracle, Microsoft, Cisco, SAP, DELL- EMC, izgradili smo snažnu alijansu s domaćim IT kompanijama i spremni smo da budemo predvodnici najzahtjevnijih projekata u državi u domenu digitalne transformacije i da budemo nosioci rješenja i da u skladu s potrebama kreiramo prilagođena rješenja za krajnje korisnike bez obzira kojem segmentu pripadaju.