Potrebne reforme
42

Šef Svjetske banke za BiH: Nastavljamo pružati podršku, fokus je na energetskom sistemu

SRNA
Christopher Sheldon
Christopher Sheldon
Svjetska banka će tokom 2025. nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini kroz tekuće projekte usmjerene na rješavanje ključnih razvojnih prioriteta, među kojim su zapošljavanje i razvoj tržišta rada, izjavio je šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.

Sheldon je naveo da prioriteti uključuju i unapređenje zdravstvenog sistema, modernizaciju sektora voda, povećanje konkurentnosti u poljoprivredi i poboljšanje kvaliteta vazduha.

On je najavio da će Svjetska banka raditi sa vlastima u BiH na unapređenju priprema za ključne inicijative u energetskom sektoru, te istakao da će fokus biti na obezbjeđivanju pristupačnog, pouzdanog i čistog energetskog sistema.

"Prioritet će biti i infrastrukturni projekti, posebno razvoj putne mreže i reforme u upravljanju čvrstim otpadom, kako bi se podstakao održivi rast", istakao je Sheldon.

Sheldon je ukazao da se BiH dugoročno suočava sa značajnim strukturnim izazovima, uključujući smanjenje broja stanovnika i usporavanje faktorske produktivnosti.

"Ove probleme dodatno će otežati uvođenje uredbe o mehanizmu prekograničnog prilagođavanja cijene ugljenika EU /CBAM/ 2026. godine, što bi moglo dodatno ugroziti konkurentnost izvoza BiH do 2030. godine", naglasio je Sheldon.

On smatra da su BiH hitno potrebne sveobuhvatne reforme u ekonomskom i energetskom sektoru, kako bi postigla održivi ekonomski rast od tri do četiri posto.

"Iako su prognoze za 2025. godinu skromne, sprovođenje značajnih, dobro koordinisanih reformi mogla bi otvoriti put ka postepenom napretku", smatra Sheldon.

Sheldon je napomenuo da je ekonomija u BiH tokom godina održala makroekonomsku stabilnost i otpornost, ali da je realni rast prihoda bio skroman, u prosjeku oko dva posto godišnje od 2009. do 2023. godine.

On je naveo da životni standard u BiH uglavnom stagnira, a stvarna potrošnja po glavi stanovnika ostaje na oko 40 posto prosjeka EU.

Prema njegovim riječima, brže prilagođavanje EU i dalje je izazovno zbog niskih stopa investicija i modela rasta koji se oslanja na privatnu potrošnju.