Skrivene šanse našeg turizma u pandemiji: Da li selo može biti naše more?
Tako je prije koji dan srbijanski političar i ministar bez portfelja Milan Krkobabić kazao kako ovo vrijeme nudi svoju šansu te posebno istakao zapostavljeni seoski turizam.
On je pozvao građane da iskoriste priliku i dodatno investiraju u seoski turizam, da se veći efekti mogu postići udruživanjem, a da ruralni turizam može imati još značajniji udio u prihodima domaćeg turizma. Poentirao je u klasičnom stilu "kako seoski turizam može biti srpsko more".
Bez obzira na to što se Krkobabićev stav može značajno povezati s ranijom politikom srbijanske vlasti u ovom sektoru još od vremena kad je Aleksandar Vučić postao premijer, potencijal domaćeg turizma u ovo vrijeme ograničenja putovanja izgleda najviše leži u preorijentaciji na domaće goste.
Turizam je industrija koja brzo reaguje na krizu pokazalo se posebno u vrijeme pandemije koronavirusa, jer je najjača ljudska emocija strah, kaže za Klix.ba Almir Peštek profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
"Sada je važno znati da smo svi, a i turizam, u fazi nagađanja kad će se pronaći vakcina ili lijek, ali se mogu izvući neki pravci u kojem smjeru se oporavak našeg turizma može kretati. Oporavak će biti fazni, veoma spor, a moje predviđanje je da ćemo prve pozitivne efekte rješavanja krize imati tek 2022. godine", kaže Peštek navodeći kako globalna kriza utječe na smanjenje sredstava koje će ljudi izdvajati za turizam.
On navodi kako će u narednom periodu turistički troškovi porasti zbog ograničenja koja se tek uvode ili koja će se primjenjivati u vrijeme prilagodbe na manji broj putnika u avionima, brojne mjere u samim destinacijama, ali da je generalni zaključak kako će porasti značaj lako dostupnih destinacija.
"Brži oporavak će imati destinacije do kojih veće grupe mogu doći automobilom. Fokus budućih aranžmana je na individualne goste, a destinacije masovnog turizma će imati duži period oporavka. Ovo je važno za BiH jer mi nismo destinacija masovnog turizma, a odredište smo regionalnih gostiju koji lakše mogu doći. Treće, nažalost mi nismo skupa destinacija i veoma smo blizu najvećeg svjetskog emitivnog tržišta - Evropske unije", navodi Peštek naše šanse i mogućnost boljeg pozicioniranja.
Udio domaćih gostiju kod nas je manji od 30 posto, oni mnogo manje troše i izvjesno je da domaći gosti neće moći supstituirati izostanak stranih gostiju. Znajući kako Sarajevo, Mostar i Neum pokriju tri četvrtine turističkih aktivnosti u FBiH, postoji mnoštvo destinacija kod nas koje nisu otkrivene i, kako reče Peštek, mi smo zemlja neispričanih priča te se u tom polju može napraviti iskorak.
"Jedna od velikih šansi za razvoj našeg turizma je ruralni turizam, ali kad uđete u to polje vidite brojne prepreke. Seosko domaćinstvo je veoma teško registrovati, regulativa je zastarjela, FBiH nema ni zakon o turizmu, učešće sive ekonomije je ogromno. Pred nama su čitavi procesi razvoja turizma koji počinju od pitanja ko će to da radi, jer nam hronično nedostaje obrazovanog kadra: Domaći turizam je velika šansa za nas i treba raditi na povećanju broja dolazaka domaćih turista i povećanju aktivnosti unutar zemlje, ali konačno moramo početi raditi ono što odgađamo dvije decenije - sistemski pristup", kazao je Peštek.
Posebno kod nas je zapostavljen ruralni turizam, a koji bi svojim razvojem donio mnogo veće efekte za razvoj zemlje.
"Razvili bi se ruralni krajevi, nisu potrebna velika ulaganja jer ne gradimo hotele s pet zvjezdica, traži se ambijent, doživljaj, iskustvo... Stimulišemo razvoj kvaliteta života na selu, razvijali bismo nove destinacije i razbili koncetraciju na nekoliko urbanih destinacija. Sad smo na prekretnici, a početak bi mogao biti u aktiviranju ministrstava na raznim nivoima turističkih i lokalnih zajednica. Pojedicnima na selu, ali i onim u gradovima koji imaju resurse na selu treba dati razloge da razmišljaju o ovome", zaključio je Peštek.
