Dodao je kako je predloženo zaključivanje takvih ugovora i s Hrvatskom, Rusijom, Njemačkom (za sva zanimanja) te ostalim zemljama gdje bh. državljani tradicionalno idu na rad.
Prema podatcima Agencije u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, radnu dozvolu za rad u Sloveniji dobilo je 4 228 radnika iz BiH, što je u odnosu na 2015. povećanje za 57,44 posto. U Sloveniji se iz BiH najviše traže vozači, a slijede zavarivači, zidari, električari, tesari, elektroinstalateri i bravari.
Kada je riječ o Njemačkoj, ona s BiH ima potpisan ugovor samo za njegovatelje i to kadrove koji imaju završenu srednju medicinsku školu - općeg ili pedijatrijskog smjera.
Prošle je godine na taj način u Njemačku otišlo 1.079 osoba iz BiH, što je u odnosu na 2015. godinu povećanje za oko 25 posto.
Što se tiče Srbije, Tepavčević kaže kako "po ovom ugovoru nismo imali zahtjeva iz Srbije za zapošljavanje radnika iz BiH".
"Vjerojatno zbog toga što smo u istoj ili sličnoj gospodarskoj situaciji", naglasio je.
Na upit postoji li potreba na međunarodnom tržištu rada za radnicima iz BiH, zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH ocijenio je kako takva potreba postoji te da je uvijek i postojala.
Inače, Njemačka od prošle godine ima uredbu po kojoj iz zemalja Zapadnog Balkana zapošljava potrebne radnike bez obzira na zanimanje i stručnu spremu.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
