Smailbegović: Jedan pogrešan korak u pregovorima o najnižoj plati privredu može mnogo koštati
Kaže Smailbegović i kako mu neodgovorno licitiranje iznosima najniže plate u javnosti liči na politizaciju i to važnih reformi kojima će se ili pomoći privredi ili će se ona dovesti na rub kolapsa.
"Ne vidim korist prepucavanja vlade i sindikata o tome kolika će biti najniža plata. Naprotiv, jedan pogrešan korak u tom smislu može cijelu privredu koštati previše", izjavio je Smailbegović.
Prema njegovim riječima, poslodavci podržavaju rast minimalne plate, ali u onim okvirima u kojima će ta promjena doprinijeti razvoju, a ne rušenju privrede, bilo da je riječ o realnom ili javnom sektoru. Kako navodi, oni već duže vrijeme vode uspješne pregovore i zaključuju ugovore s granskim sindikatima, gdje na osnovu relevantnih parametara utvrđuju satnicu i najniže primanje.
Potpisivanje ugovora sa sindikatima metalaca, građevine i drvno-papirne industrije o minimalnoj satnici jasan je putokaz u kojem smjeru trebaju ići reforme i pregovori sa sindikatima i vladom o reguliranju najniže plate. S još dva sindikata dogovorili su, kaže, isti princip.
Prema njegovim riječima, poslodavci su odavno pokazali spremnost da reformama podstaknu ekonomski razvoj i oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
"Mi smo pronašli zajednički jezik i model, koji već duže vrijeme zagovaramo, granskog reguliranja najnižih primanja, koji postaje standard i koji efikasnije regulira ovo pitanje od klasičnog povećanja minimalne plate. Vjerujemo da je to model koji će osnažiti ekonomiju, poduzetnike, ali i javni sektor bez negativnih posljedica i šokova po ekonomske tokove", kaže Smailbegović.
Navodi da taj napredak može koristiti i vlastima, a posebno radnicima, jer dolazi do prirodnih, a ne nametnutih dogovora i reformi.
"Vjerujem da je sad svima jasno da nerealnim zahtjevima za drastičnim povećanjem minimalne plate samo izazivamo nesigurnost i nestabilnost u ekonomskim okvirima. Okrenuli smo se konkretnim pregovorima kako bolje regulirati primanja i tako pomoći svima. Poslodavcima su u interesu rast plata i razvoj", dodaje on.
Očekuje da će poslodavci pronaći sagovornike u svim granskim sindikatima te će se process nastaviti. Na koncu, kako ističe, Vlada FBiH je ta koja odlučuje o minimalnoj plati, ali je tu odluku mnogo lakše donijeti u konstruktivnoj atmosferi.
"Uvjeti da ova reforma bude uspješna su regulacija svih neoporezivih primanja i smanjenje opterećenja privredi, što na koncu može donijeti samo otvaranje novih radnih mjesta. Pandemija je pokazala da su pojedini sektori otporni i snažni, ali je istovremeno pokazala ranjivost sektora kojima se mora pomoći da vrate izgubljene radnike i promet", kaže Smailbegović.
