Šta bi značio prelazak Bloka 3 Termoelektrane Tuzla na biomasu i kada bi se to moglo desiti
U EP BiH tvrde da već nekoliko godina imaju aktivnosti na testnim pogonima za korištenje, kako su naglasili, održive biomase. Također uvjeravaju da je to u skladu s trendom u Evropskoj uniji, gdje se od ukupnog udjela proizvodnje struje, toplotne energije i transporta iz obnovljivih izvora energije (OIE) najviše odnosi na biomasu.
Naglasili su da se prijelaz na biomasu projektuje u skladu s propisima EU koji se odnose na ograničenje emisije štetnih materija te u skladu s direktivom Unije kojom se tretira pitanje održive biomase.
EBRD-ova studija
Izrada EBRD-ove studije o izvodljivosti prelaska na biomasu je započela prije godinu dana, a u EP BiH su potvrdili da još nije završena. Ukazali su da je ova studija u središnjoj fazi izrade, tj. da su završena poglavlja koja se odnose na logistiku biomase i tehnološki dio.
Istakli su da je riječ o manjem kogeneracijskom bloku (bloku u kojem se istovremeno proizvodi električna i toplotna energija) te da im je ključno bilo da ovaj blok bude održiv.
Prema njihovim riječima, dosadašnje istraživanje je bilo fokusirano na temeljito proučavanje raspoložive količine održive biomase i izbor odgovarajuće tehnologije postrojenja u skladu s procijenjenom količinom dostupne održive biomase tokom cjelokupnog životnog vijeka postrojenja.
Naveli su da preostaje završiti ekonomski dio studije koji obuhvata provjeru isplativosti projekta te dio koji se odnosi na okolišno-socijalna pitanja. Očekuju da će studija biti završena u drugom kvartalu ove godine, tj. u periodu od aprila do juna.
Kada bi postrojenje na biomasu trebalo biti u funkciji
Postrojenje na biomasu bi bilo na prostoru bivših blokova 1 i 2, za koje su u EP BiH napomenuli da su s radom prestali prije 23 godine. Objašnjavajući zašto se planira prelazak na biomasu, naglasili su da je cilj nadomjestiti dio električne i toplinske energije Bloka 3 za koji su napomenuli da mu je istekao radni vijek, odradivši duže od 350.000 sati.
Također su napomenuli da se Bosna i Hercegovina obavezala da će Blok 3 do kraja ove godine biti stavljen van pogona zbog zastarjelosti i neprilagođenosti novoj direktivi o industrijskim emisijama. Odgovorili su kada bi postrojenje na biomasu trebalo početi s radom.
"Ako se studijom dokaže opravdanost projekta, izgradnja bi počela najvjerovatnije 2025. ili početkom 2026. kako bi bila u pogonu do 2030., kada će EP BiH već biti u fazi plaćanja taksi na emisije ugljendioksida (CO2)", konstatovali su.
Smatraju da bi se time smanjio njihov ugljični otisak (smanjila bi se emisija svih šest stakleničkih plinova) te da bi doprinijeli nastojanju Tuzle u zaštiti okoliša kroz EBRD-ov projekat "Tuzla Green City". Osim toga, obećavaju da bi Tuzla i okolni gradovi trebali imati još jednu korist od prelaska na biomasu.
"Ispituje se mogućnost sezonskog spremnika topline kako bi se, osim termalne energije iz Termoelektrane Tuzla, prihvatila i termalna energija iz solarno-termalnih jedinica i toplotnih pumpi koji će snabdijevati ozelenjeni sistem daljinskog grijanja Tuzle i okolnih gradova", obrazložili su.
Nadalje, da bi nadomjestili električnu i toplinsku energiju iz Termoelektrane Tuzla, u EP BiH su modernizovali Blok 6 koji je 2022. preveden u kogeneracijski režim rada.
"Povećana mu je snaga sa prvobitnih 215 na 226,5 megavati. Omogućeno je izdvajanje 220 megavati snage za sistem daljinskog grijanja te je povećana neto efikasnost bloka. Prošle godine je završena modernizacija kotla Bloka 6", dodaju u EP BiH.
Podsjetili su da Termoelektrana Tuzla ima u pogonu i kogeneracijske blokove 4 i 5 koji rade na ugalj. Kako su naveli, povremeno se koristi održiva biomasa u kombinaciji s ugljem. Poručili su da je riječ o tehnologiji kojom se poboljšavaju okolinske performanse rada termoblokova te smanjuje emisija ugljendioksida.
Koliko će koštati prelazak na biomasu
Na pitanje koliko će koštati prelazak na biomasu, odgovorili su da će investicija biti definisana ekonomskim dijelom studije i provjerom isplativosti projekta.
Pozivajući se na izabrano tehnološko rješenje i kapacitet postrojenja, konstatovali su da se ne radi o izrazito velikoj investiciji, jer će se nastojati maksimalno iskoristiti postojeća infrastruktura. Procjena je da je riječ o pouzdanoj infrastrukturi.
O navodima ekologa
Iz nevladine organizacije Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i međunarodne nevladine organizacije za zaštitu okoliša BankWatch Mreža su saopćili da bi prelazak Bloka 3 na biomasu bio još jedan promašaj.
Kako su saopćili, postrojenje bi koristilo brzo rastuću vrbu za čiji je uzgoj potrebno 29.000 hektara zemljišta, da je za njen uzgoj potrebna velika količina vode i da je vrba neotporna na sušu.
Govoreći o ovim navodima, u EP BiH su istakli da nekoliko godina ispituju različite brzo rastuće kulture na jalovištima i degradiranim područjima koji su pod njihovim koncernom.
Ukazali su da rekultivišu degradirane rudarske površine, da proizvode biomasu kojom se djelomično može zamijeniti ugalj u termoelektrani te da proširuju kapacitet pohranjivanja ugljika (carbon storage) kao mjere u borbi protiv klimatskih promjena i mjere za pravednu tranziciju ugljenih regiona u Bosni i Hercegovini. Naveli su koje su kulture ispitivali.
"Počelo se sa zasadima bagrema na bivšoj deponiji šljake, pepela Divkovići koji su dali vrlo dobre rezultate. Potom je ispitivana srebrena trava (miscanthus) u rudnicima Kakanj i Kreka, a posljednjih nekoliko godina ispitivana je vrba u rudnicima Kreka, Đurđevik i Breza. Određeni prinos dala je samo u rudniku Breza, dok u Kreki i Đurđeviku zbog suše i nedostatka vode nisu zabilježeni uspjesi", objasnili su.
U cilju utvrđivanja koja je brzo rastuća kultura najpogodnija za degradirana rudnička područja, uspostavili su saradnju s profesorima Poljoprivrednog fakulteta i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Šumarskog fakulteta u Beogradu. Ukazali su da je riječ o profesorima koji se bave brzo rastućim kulturama. Utvrđeno je da je bagrem, a ne vrba najpogodnija kultura.
"Bagrem je prihvaćen i u lokalnoj zajednici, s obzirom na to da je višestruko koristan. Zbog toga je EP BiH u saradnji s EBRD-om ove godine imao dodatne testne zasade bagrema na površinama rudnika Kreka i Đurđevik", naglasili su.
Osim toga, s EBRD-om, kako su naveli, detaljno analiziraju tržište biomase u Bosni i Hercegovini.
"Istražuju se mogućnosti održivih izvora biomase, uključujući ostatke iz drvne industrije, drvenu masu dobijenu održavanjem parkova i putne infrastrukture te ostale šumske i agrarne ostatke koji nisu iskorišteni, a sve u skladu s direktivama EU i načelima cirkularne ekonomije", naveli su.
Poručili su da problematici korištenja biomase pristupaju sistemski, bazirajući se na, kako su naglasili, na naučno-stručnim principima u cilju da energetsku tranziciju učine održivom na dobrobit EP BiH i cijelog društva.
Spremni su za komunikaciju sa svim stranama, organizacijama zainteresovanima za ovu problematiku kako bi bile izbjegnute "paušalne, neprovjerene informacije i negativan kontekst koji plasiraju pojedine organizacije i pojedinci, čime nanose štetu EP BiH i projektu".
