Analiza lista Economist
14

Šta ostatak Evrope može naučiti od Španije koja je prije deceniju bila simbol ekonomskog neuspjeha

Piše: B. R.
Španija je prije deceniju bila sinonim za ekonomski neuspjeh (Foto: EPA-EFE)
Španija je prije deceniju bila sinonim za ekonomski neuspjeh (Foto: EPA-EFE)
Španija je prije deceniju bila sinonim za ekonomski neuspjeh. Djelovalo je da su vlast i banke u spirali smrti i da su ovisne od pomoći. Mladi su napuštali državu i protestovali zbog izostanka prilika.

Kuće su bile napola izgrađene, a aerodromi napušteni, što je bila slika eksplodiranog nekretninskog balona. Međutim, to se promijenilo.

Prema procjeni lista Economist, Španija je na putu da ove godine bude najbolja ekonomija bogatog dijela svijeta, i to po nizu indikatora, među kojima su bruto domaći proizvod (BDP), inflacija, nezaposlenost, fiskalna politika i tržište dionica. Ekonomski rast i brzina stvaranja novih radnih mjesta je veća nego u Sjedinjenim Američkim Državama, kojima zavide mnoge bogate zemlje.

Grčka i Irska, koje su također prije 10 godina bile pogođene krizom, ove godine su ekonomski dobro prošle. I Danska je dobro prošla, a razlog za to jeste i uspjeh lijekova protiv gojaznosti kompanije Novo Nordisk.

"No, Španija je najbolji odgovor onima koji kažu da je Evropa osuđena na stagnaciju. Njena ekonomija bere plodove ranijih reformi. To je lekcija ostatku Evrope", piše Economist.

Šta je to Španija uradila

Ovaj list je kao lekciju istakao fokusiranje na usluge, a ne fetišiziranje proizvodnje.

"Iako španska industrijska proizvodnja nije smanjena toliko brzo kao u Njemačkoj, dijelom zahvaljujući nižim cijenama energije, ona je još uvijek u stagnaciji. No, turizam se vratio na predpandemijski nivo, a sve više se izvoze konsultantske usluge i tehnološko znanje. Prema procjeni banke BBVA, udio neturističkih usluga u BDP-u je porastao sa 5,5 posto, koliko je iznosio prije pandemije, na 7,8 posto", naveo je Economist.

Nadalje, još jedna španska lekcija jeste biti otvorena država. Naime, mladi su nekada odlazili iz Španije, tražeći životne prilike, a sada mladi dolaze u ovu zemlju, pronalazeći prilike. Da je to tako pokazuje to da je broj stranih radnika od 2019. povećan za 1,2 miliona, a uglavnom je riječ o ljudima iz Latinske Amerike.

Mnogi od stranih radnika rade niskoplaćene, niskokvalificirane poslove. Ekonomija je od 2019. porasla za sedam posto, odnosno za tri posto kada se u obzir uzme povećanje broja stanovnika, što je bolje nego u državama poput Velike Britanije i Kanade koje su imale imigracijski bum, ali smanjenje BDP-a po stanovniku.

Španija je otvorena i za investicije iz Kine. Naime, automobilska korporacija Stellantis i kineski proizvođač baterija CATL su najavili da će u Saragosi napraviti tvornicu baterija. Nadalje, kineski proizvođač automobila Chery je izabrao Barcelonu kao mjesto svoje prve evropske tvornice.

Ono što je Economist istakao kao najvažnije jeste to što je Španija provela strukturne reforme koje su donijele dugoročne benefite. Veliki dio uspjeha se odnosi na reformu banaka i tržišta rada.

"Finansijski sektor se konsolidirao, a reformama tržišta rada su olakšani pregovori o ugovorima te su poslodavci podstaknuti da zapošljavaju starije osobe. Paket mjera za obnovljive izvore energije, što podrazumijeva ukidanje 'poreza na sunce', pomogao je procvatu zelene energije", piše britanski list.

"Krhka vlada ide u pogrešnom pravcu"

Međutim, Španija i dalje ima razloga da bude zabrinuta. Turistički rast i povećanje broja stranih radnika za posljedicu imaju rast cijena nekretnina. Economistova je procjena da krhka koaliciona vlada sada ide u pogrešnom pravcu.

"Nije u stanju da donese reforme za dugoročan rast, što se odnosi i na obrazovanje i uslužni sektor. Donošenjem loših propisa se povećavaju troškovi poslovanja kompanija. Morat će pronaći novac za povećanje potrošnje na odbranu, koja trenutno iznosi preniskih 1,3 posto BDP-a", navodi Economist.

Ipak, ova evropska država je pokazala da je moguće prevazići naizgled nepremostive izazove.