Šta se dešava sa tekstilnom industrijom u BiH? Sve više radnika dobija otkaze
Kompanije imaju probleme sa narudžbama, a to se najviše reflektuje na radnike koji ostaju bez posla zbog "posljedica inflacije, krize i promijenjenih uslova na tržištima". Samo u posljednih par mjeseci imamo izjave predstavnika firmi iz Visokog, Novog Travnika, Bosanskog Petrovca, Bužima i Kiseljaka, koji su izvjestili javnost o prinudnim otkazima.
Švedska kompanija "Kavat", koja posluje na području Novog Travnika, prije nekoliko dana nedavno je odlučila otpustiti 90 radnika, a razlog su nepovoljna kretanja na tržištu.
Kako su iz uprave ovog preduzeća izjavili za medije, nepovoljna kretanja na tržištu prisilila su menadžment na najteže mjere, a uprkos tome traže se načini da se iznađe najbolje rješenje iz trenutne krize i novih poslovnih prilika.
"Napravljen je plan i program zbrinjavanja, uspostavljen kontakt sa Zavodom za zapošljavanje SBK/KSB, kao i sa firmama iz slične branše, a sve s ciljem da se ova situacija koliko je to moguće u svim okolnostima, dijelom i ublaži. Također, svima će biti isplaćena zakonski obračunata otpremnina”, kazali su iz Kavata.
Inače, Kavat je izgubio kupca koji je uzimao 80 posto ukupne proizvodnje ove kompanije.
Iz Prevent grupacije su nedavno saopštili da su otkazi za više desetina radnika iz pogona u Visokom i Bužimu posljedica globalne krize. Sličnu sudbinu je doživjelo i 52 radnika kompanije Alma Ras iz Bosanskog Petrovca. Razlozi su identični. Recimo Globus-konfekcija iz Kiseljaka, također je nedavno ugasila proizvodnju. Otkaz je dobilo 70 radnika. Njih su "dokusurili" potezi partnera iz Njemačke koji im je od maja obustavio sva plaćanja.
Nažalost, ovo je samo dio gradova u kojima se od početka godine u firmama za proizvodnju tekstila i obuće bilježi stalni pad broja zaposlenih i kako prognoze govore, ovo će se samo nastaviti.
Razlozi zatvaranja i propuštena prilika
Ekonomista Igor Gavran je u izjavi za naš portal napomenuo da su ekonomski motivi vlasnika proizvodnih pogona bili preovladavajući prilikom donošenja odluke da li zatvoriti pogon. Naglasio je da ta odluka u konačnici ne zavisi toliko od samog bh. vlasnika proizvodnog pogona, koliko od stranih kompanija, brendova za koje rade.
"Kada strani brendovi odluče, onda su prvi na meti dobavljači u drugim zemljama", izjavio je.
Ukazao je da je tekstilna industrija i u drugim dijelovima svijeta u krizi, što je slučaj i u Turskoj. Kao razlog za to je istakao inflaciju, rast cijena potrepština, usljed koje ljudi manje kupuju tekstilne predmete. Gavran je domaćim kompanijama spočitao dvije stvari.
"Odgovornost je na domaćim kompanija što su propustile priliku da razviju vlastite brendove. Dio ovih reduciranja jeste objašnjivo, ali i kompanije svakako imaju odgovornost", ističe naš sagovornik.
Smatra da je Bosna i Hercegovina kvalitetom proizvodnje konkurentna u evropskoj tekstilnoj industriji. No, podsjetio je da se taj kvalitet nije odrazio na plate radnika tekstilne industrije. Podsjetio je da je cijena para obuće jednog brenda, proizvedenog u Bosni i Hercegovini, često viša od plate radnika koji ga je napravio.
Također je napomenuo da Bosna i Hercegovina ne može pojedinim državama biti konkurentna u troškovima proizvodnje, kao što je npr. Bangladeš. To smatra jednim od razloga zašto su domaće kompanije trebale razvijati svoje brendove, a ne samo da proizvode za strane brendove.
