Podsjetio je da je od 150.000 zaposlenih, koliko ih je bilo 50-ih godina prošlog stoljeća, BiH u tri naredne decenije zaposlila milion ljudi. Izgrađena su još tri univerziteta pored sarajevskog, podignuto je 1.000 škola, a putnu i drugu infrastrukturu koja je izgrađena tada koristimo i danas. Pejanović je rekao i da je BiH tada imala tri najveća izvoznika, privredne gigante: Energoinvenst, Šipad i Unis.
Privredni kapaciteti BiH devastirani su zatim u ratnom periodu 1992.-1995., a ekonomija se poslije rata sporo oporavljala uz veoma nisku stopu investicija.
Ipak, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prošlo je dvadeset godina. Dok je prva decenija tog perioda protekla u obnovi infrastrukture i ekonomska stagnacija u političkim krugovima opravdavana uglavnom činjenicom da su privredni kapaciteti uništeni u ratu, postavlja se pitanje da li je i koliko BiH napredovala u drugoj deceniji od završetka rata?
Danas više nezaposlenih nego prije deset godina
Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je 2005. godine na biroima za zapošljavanje bilo 500.941 osoba. Deset godina poslije taj broj je čak i veći. Naime, u septembru 2015. godine u BiH je bilo 539.703 nezaposlenih osoba.
Pozitivan pokazatelj jeste da je u istom periodu došlo do porasta broja zaposlenih. U septembru 2005. broj zaposlenih u BiH iznosio je 644.516, a danas ih je 716.230.
U međuvremenu, država se zadužila skoro dvostruko. Cjelokupni vanjski dug Bosne i Hercegovine 31. decembra 2005. godine je iznosio 4,28 milijardi KM. Danas vanjski dug BiH iznosi 8,05 milijardi KM.
Procjenjuje se da je BDP u 2005. iznosio 14.455 miliona KM, a u 2014. godini 27.259 miliona KM.
Prosječna neto plata u 2005. iznosila je 538 KM, a u septembru ove godine 828 KM.
Veliki rast cijena i vanjskog duga BiH
Pored pozitivnih pokazatelja u BDP-u i prosječnoj neto plati u BiH, građani su ipak na svojim džepovima u proteklih deset godina najviše osjetili rast potrošačkih cijena i to uglavnom osnovnih životnih namirnica.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, odnosno Indeksu potrošačkih cijena, enorman rast cijena zabilježen je od sredine 2007. do sredine 2008. godine, a cijene su od tada nastavile rasti.
Ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić u razgovoru za Klix.ba komentariše ove ekonomske pokazatelje.
"Treba imati u vidu da smo u tom periodu imali i svjetsku ekonomsku krizu, čiji su se efekti osjetili između 2007. i 2011. godine. Ta kriza je teško pogodila privredu BiH, ali i druge zemlje u svijetu. Sigurno je da je u proteklih deset godina moglo biti bolje u BiH. Nažalost, pokazalo se da i dalje imamo nefunkcionalnu vladu i skup javni sektor", rekao je Čičić za Klix.ba.
Istakao je da su to neki od osnovnih razloga zašto nije došlo do značajnijeg rasta BDP-a.
"Kada je riječ o broju zaposlenih, svi mi znamo da je ta zaposlenost mnogo veća zbog sive ekonomije. Sve u svemu, vidi se da je nešto bolje u odnosu na 2005. godinu. Dvije ili tri godine prošle decenije nismo imali rast, u ostalim godinama jesmo. Ali taj rast je trebao biti još veći. Kada je riječ o udvostručenom vanjskom dugu, to znači da nemamo ozbiljan pristup u rješavanju tog problema", naglasio je Čičić.
Upozorio je da državne i entitetske institucije nastavljaju zaduživati zemlju.
"To je veoma zabrinjavajuće. Nema strateškog pristupa smanjenju javnih troškova u smislu da prihodi budu jednaki rashodima u budžetu. U našoj zemlji to je sad nezamislivo", rekao je Čičić.
Ističe da je povećanje cijena bilo neznatno u pojedinačnim godinama protekle decenije.
"Ali kad se to projicira na deset godina naravno da imamo enormno povećanje. Pozitivno je to što je prosječna plata porasla, mada je standard još uvijek nizak", napomenuo je Čičić.
