Stefano Ellero o Koridoru 5C: Građani nestrpljivo čekaju završetak radova, dijelimo s njima frustriranost
Pored toga, sa Ellerom smo razgovarali i o projektu Jadransko-jonske autoceste kao i o budućim projektima koje će Evropska unija podržavati u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču prvenstveno unapređenje cestovnih, ali i drugih uslova.
Evropska unija dodijelila je putem granta značajna sredstva za izgradnju Koridora 5C u Bosni i Hercegovini i radovi se izvode na nekoliko lokacija. Koliko ste zadovoljni dinamikom radova, kao i drugim popratnim elementima procesa izgradnje Koridora 5C?
Koridor 5C najznačajniji je infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini, koji podrazumijeva izgradnju autoceste kao i podršku poboljšanju željezničke infrastrukture. Radi se o transportnoj žili kucavici ove zemlje, koja otvara nove mogućnosti za poslovne aktivnosti i za obične građane, robi i ljudima poboljšava pristup Evropskoj uniji i u velikoj mjeri jača regionalnu povezivost.
Izgradnja se finansira kombinacijom sredstava iz grantova i povoljnih kredita. Budući da je Bosna i Hercegovina kandidatska zemlja na putu u EU, mi ovo ulaganje vidimo kao ulaganje u budućnost. Rezultat toga je da su uvjeti koje EU nudi za završetak ovog projekta vrlo povoljni, tako da sredstva iz grantova finansiraju do 40% određenih dionica. EU je do danas dodijelila skoro 900 miliona eura u grantovima, što je omogućilo skoro 2 milijarde eura povoljnih kredita. Stavit ću to u kontekst, ukupni ekonomski rezultati Bosne i Hercegovine - njen BDP - iznosi oko 22 milijarde eura.
Mislim da građani BiH nestrpljivo čekaju završetak autoceste, imajući na umu korist koju će donijeti i moram biti iskren i reći da dijelimo s njima tu frustriranost. Neka od kašnjenja su opravdana i očekivana zbog teškog terena. Pored toga, složenost političkog odlučivanja u Bosni i Hercegovini, kao i kašnjenja lokalnih partnera u tenderskim postupcima dodatno usložnjavaju ovaj projekt. Uz političku volju - a ja smatram da je nužnost ovog projekta nešto s čime bi se trebali slagati svi politički vođe - projekt bi mogao biti završen puno brže.
Evropska unija je nedavno odobrila 303 miliona eura u grantovima za četiri projekta u Bosni i Hercegovini. Dva se odnose na Koridor 5C. Mogu li se slični finansijski aranžmani očekivati u narednom periodu i koji je prioritet EU kada je u pitanju izgradnja Koridora 5C?
Kao što je tokom svojih nedavnih posjeta naglasila predsjednica von der Leyen, Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura predstavlja značajne mogućnosti za ulaganja kako bi se podržale reforme koje će pomoći razvoju privrede. Plan rasta će upotpuniti 30 milijardi eura ulaganja koje su već dodijeljene ovoj regiji u okviru Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Evropske unije.
Završetak Koridora 5C i dalje je važan prioritet i za EU i za Bosnu i Hercegovinu. No, naglasio bih i da, iako EU osigurava finansiranje, vlasti BiH su te koje su odgovorne za izradu detaljno razrađenih projekata za završetak autoceste.
U ovom trenutku, finansiranje je osigurano za 17 dionica Koridora 5C ukupne dužine 170 km, što je oko pola ukupne planirane dužine autoceste od 325 km. Uz novac koji je trenutno na raspolaganju za podršku Zapadnom Balkanu, postoje mogućnosti za izradu detaljno razrađenih projekata za one dijelove autoceste za koje finansiranje trenutno nije osigurano, na primjer, za cestu od tunela Ivan do Mostara. Pored toga, očekuje se da Bosna i Hercegovina ostvari napredak na završetku dionica za koje je finansiranje osigurano.
U kontekstu izgradnje Koridora 5C, najviše se priča o izgradnji tunela Prenj. Koliko je taj projekt složen iz perspektive EU i postoje li problemi vezani za njegovu realizaciju?
Izgradnja tunela Prenj će biti iznimno ambiciozan projekt. Zbog svoje dužine od 10 km, kada bude završen, bit će jedan od najdužih cestovnih tunela u Evropi i najduži u ovoj regiji.
Na projektu tunela radi međunarodni tim od oko 50 stručnjaka, jer je projekt iznimno zahtjevan u pogledu sigurnosti, ventilacije i hidrogeologije - tu se kriju najveći izazovi. Radovi su zahtjevni, s obzirom na to da će se izgradnja odvijati na ogromnom planinskom masivu, što povećava geotehničke i hidrološke rizike izgradnje tunela Prenj. Bez obzira na to, te izazove je moguće prevazići i kada bude završen, tunel Prenj će značajno skratiti vrijeme putovanja između Sarajeva i Mostara.
Jedan od projekata koji nije direktno vezan za Koridor 5C, ali je u njegovom susjedstvu, jeste projekt Jadransko-jonske autoceste. Dugo godina je taj projekt bio "mrtvo slovo na papiru", barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Razgovaraju li zvaničnici EU o ovom projektu u saradnji s lokalnim vlastima i koliko je ovaj projekt važan s tačke gledišta EU?
Poboljšanje povezivosti cijelog našeg kontinenta je u fokusu vizije koja je dovela do nastanka EU. EU je osnovana kao mirovni projekt kojem je cilj bio da osigura toliko čvrstu integriranost privreda zemalja ovog kontinenta da rat bude ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć.
To je jedan od razloga zašto se i Koridor 5C i Jadransko-jonska autocesta smatraju strateškim projektima za regionalnu povezivost i dobivaju podršku kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
Ukoliko vlasti BiH smatraju da je važno povezati zemlju na Jadransko-jonsku autocestu, koja je još uvijek u vrlo ranoj fazi razvoja, i žele iznijeti argumente za to, mi smo otvoreni za razgovor o toj temi. Međutim, u ovom trenutku nam se čini da bi prioritet trebao biti završetak Koridora 5C.
Na što će se fokusirati Evropska unija u Bosni i Hercegovini u narednom periodu i koji su to projekti na koje će EU obratiti posebnu pažnju?
EU i njene države članice su najveći ulagači, donatori i trgovinski partneri Bosne i Hercegovine i mi ćemo nastaviti biti odani prijatelj ove zemlje. U odnosu na broj stanovnika, veličina privrede Bosne i Hercegovine je 35 posto prosjeka EU. Na putu ove zemlje ka EU, naš cilj je pružiti potporu zemlji da premosti taj jaz tako da se Bosna i Hercegovina približi prosjeku EU.
Za to će biti potrebna strateška ulaganja ne samo u projekte kao što je Koridor 5c, nego i u privredu budućnosti. Zbog toga su u prednjem planu Zelena tranzicija, s posebnim naglaskom na energetsku tranziciju, te digitalizacija. EU pruža i nastavit će pružati svoju potporu.
Međutim, ova ulaganja neće imati očekivani učinak ako ne budu popraćena reformama za jačanje vladavine prava i temeljnih sloboda. To je jedan od razloga zašto novi Plan rasta za Zapadni Balkan uspostavlja naglašeniju poveznicu između ključnih reformi i ulaganja.
Bosna i Hercegovina će se također morati pozabaviti administrativnim slabostima kako bi u potpunosti iskoristila novi okvir IPA-e, IPA III, koji obuhvaća period od 2021. do 2027. godine. Dodjela sredstava se više ne vrši po principu "država po država", nego se zasniva na relevantnosti politike i razrađenosti projekata koje predlaže zemlja korisnica.
Da bi ova država u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva, projekti zahtijevaju visok stepen pripremljenosti, svedržavne sektorske strategije, jasnu organizaciju provedbe i druge elemente. Zbog toga Bosna i Hercegovina treba ojačati svoje administrativne kapacitete kako bi na odobrenje mogla podnositi razrađene projekte.
