Sve veći pritisak na Vladu FBiH: Upućen prijedlog fiskalnih reformi i u Predstavnički dom, većina postoji
Kako saznajemo vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH s ovom tačkom dnevnog reda bi trebala biti zakazana do 10. februara. Zanimljivo je da bi za usvajanje ove odluke bilo vrlo lako obezbijediti većinu, s obzirom da i veliki broj zastupnika iz stranaka u vlasti podržava i čak inicira hitno usvajanje, a ne treba zanemariti i podršku opozicije.
Goruća temaČampara u parlamentarnu proceduru uputio izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak
U obrazloženju za donošenje zakona navode da je Vlada FBiH donijela odluku o minimalnoj plati za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM.
S obzirom na to da je minimalna plata u 2024. godini iznosila 619 KM to znači da je Vlada FBiH povećala minimalnu platu za 381 KM ili za 61,55 posto.
Ovo povećanje predstavlja najveće povećanje neto plate u Evropi i regionu.
Povećanjem minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM povećava se i osnovica za obračun poreza i doprinosa na plate čime se povećavaju i ukupni javni prihodi na jednu isplaćenu minimalnu platu za 300,76 KM ili za 69,10 posto.
"S obzirom na to da povećanje minimalne plate za 61,55 posto nije pratila fiskalna reforma ili smanjenje poreza i doprinosa to će sva povećanja biti izvršena na teret poslodavaca pa je njihov trošak po jednoj isplaćenoj minimalnoj plati zbog povećanja jedne minimalne plate povećan za 681,76 KM ili iskazano u procentima za 64,67 posto. O ozbiljnosti i težini ovog problema posebno treba imati u vidu da je u 2024. godini 270.000 radnika primalo platu manju od 1.000 KM", navode ovu zastupnici.
Naveli su da će povećanje minimalne plate s 619 KM na 1.000 KM uzrokovati povećanje javnih prihoda za 69,10 posto ili za 300,76 KM po jednoj minimalnoj plati, dok će trošak poslodavca u odnosu na 2024. godinu porasti za 64,67 posto ili za 681,76 KM.
Prebacivanjem svih tereta i troškova povećanja minimalne plate na poslodavce neminovno će dovesti do otpuštanja radnika, usporavanja novog zapošljavanja, nemogućnosti mnogih poslodavaca da izvrše već ugovorene poslove koji su bili uračunati na niže troškove radne snage.
Ovaj scenarij će dovesti do gubitka izvoza, stagnacije privrednog rasta i usporavanja rasta domaćeg bruto proizvoda.
Navode i da je odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM u konačnici će dovesti do povećanja sive ekonomije, otpuštanja radnika, gubljenja poslova, smanjenja izvoza, stagnacije i zaustavljanja i usporavanja rasta društvenog bruto proizvoda.
" Kako bi se sve ove i druge negative posljedice ublažile i u cilju olakšanja i rasterećenja poslovanja privrede te distribuciju tereta i na korisnike javnih prihoda nužno je hitno izvršiti izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak na način da se predlaže da se u Zakonu o doprinosima ukinu doprinosi na teret poslodavca od 10,5 posto a u Zakonu o porezu na dohodak da se poveća neoporezivi lični odbitak sa 300 na 600 KM. Ovdje treba ukazati i to da doprinos na teret poslodavca od 6 posto ne ulazi u invalidsko penzioni staž radnika, dok se ovaj doprinos za PIO od 6 posto kod vlasnika obrta uključuje u invalidsko penzioni staž pa bi prihvatanjem predloženih izmjena Zakona o doprinosima bila otklonjena ova devijantna i diskriminatorska situacija", navode Čavalić i Aliefendić.
Ono što naročito treba naglasiti jeste da prihvatanje ovih izmjena neće dovesti do manjih javnih prihoda u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu.
"Naprotiv, zbog povećanja kako minimalne tako i ostalih plata neminovno će dovesti do rasta i značajno većih javnih prihoda u 2025. godini. Ovaj prijedlog ublažava i balansira podjelu tereta i to na način da u odnosu na 2024. godinu neće dovesti do smanjenja javnih prihoda 2025. godini već će zbog povećanja plata doći i do povećanja javnih prihoda u odnosu na 2024. godinu po jednoj isplaćenoj minimalnoj plati u iznosu od 136,75 KM ili 31,42 posto. S druge strane trošak poslodavca i pored ukidanja doprinosa od 10,5 posto će u 2025. u odnosu na 2024. godinu porasti će za 517,75 KM ili za 49,11 posto po jednoj novoj minimalnoj plati", ističu.
Kao argument za prihvatanje prijedloga i hitne izmjene ovih zakona je i stalni veliki rast naplate javnih prihoda od indirektnih poreza koji su u 2024. godini iznosili 11 milijardi i 541 miliona KM i veći su za 901 miliona KM ili 8,47 posto u odnosu na 2023. godinu kada su iznosili 10 milijardi i 640 miliona KM.
