Termoblok u Tuzli mogao bi proizvoditi energiju iz drveta, ekolozi tvrde da EPBiH krije pravi plan
Elektrorpivreda BiH (EPBiH) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) danas su zvanično potpisali mandatno pismo za projekt konverzije Bloka 3 Termoelektrane u Tuzli u kombinovano toplotno i energetsko postrojenje na bazi drvne biomase. EBRD sada treba razmotriti mogućnost učešća u finansiranju projekta konverzije bloka koji u ovom trenutku koristi ugalj kao glavni energent.
Projekt na bloku starom 66 godina
Direktor Elektrorpivrede BiH Admir Andelija kaže da je blok tri jačine 110 megavati i najstariji je blok tuzlanske termoelektrane, izgrađen 1956. godine. Ističe da se državno javno preduzeće opredijelilo da regiju Tuzlanskog kantona u narednom dugoročnom periodu opskrbe toplotnom energijom iz energenta koji je ekološki prihvatljiv.
"Ovaj projekt ima četiri dijela, a prvi se odnosi na socijalni jer ćemo nastaviti proizvodnju električne energije i imat ćemo mogućnost zadržavanja okvirno 80 radnih mjesta. Ekološki efekat je jasan jer konverzija bloka na gorivo na biomasu potpuno se usklađuje sa važećim evrpskim direktivama. Ekonomski podrazumijeva nastavak proizvodnje električne energije i dobijanja prihoda, uz zadržavanje energetske neovisnosti koja je posebno značajna danas", kaže Andelija.
Direktorica kancelarije EBRD-a u BiH Manuela Na-essl ističe da ova banka trenutno pruža podršku Elektroprivredi BiH u izradi studije izvodljivosti, koja će utvrditi održivost i dugotrajnost svih aktivnosti.
"Ovo je dio šireg nastojanja da se izvrši dekarbonizacija cijele BiH i da se utvrdi način održivosti cijelog tog procesa. Također, važno je istaći da je finansiranje EBRD-a u skladu sa svim zahtjevima pariškog sporazuma, tako da ne postoji nikakva mogućnost da BiH ostane u okolišno neprihvatljivoj poziciji", kaže ona, istaknuvši da bi polovinom iduće godine moglo uslijediti potpisivanje sporazuma o finansiranju projekta.
Elektroprivreda BiH već je počela realizaciju pilot projekta proizvodnje biomase u Tuzlanskom kantonu, tačnije na površinama rudnika uglja Kreka i Đurđevik, s ciljem detaljnog utvrđivanja njenih efekata.
"Kroz potpisani dokument sagledat ćemo sve tehničke i tehnološke aspekte. Blok 3 ima dva kotla snage po 50 megavati i za njega smatramo da je najfleksibilniji za različite količine biomase. Također ćemo vidjeti na koji način je razvijeno tržište biomase u BiH i eventualno šta možemo uraditi da bi ono bilo dovoljno za navedeni blok", nastavlja Andelija.
Ekolozi oštri: Tuzlanski kanton postat će spalionica evropskog smeća
Dok Andelija ističe da je riječ o projektu u kojem će se vršiti upotreba biomase, a ne njeno spaljivanje, ekolozi tvrde da Elektroprivreda BiH krije pravi plan, po kojem bi se gorivo proizvedeno iz otpada (RDF/SRF) koristilo u omjeru od 10 do 20 posto. Zbog toga, političare pozivaju da ne dozvole pretvaranje Tuzlanskog kantona u spalionicu evropskog smeća.
"U Tuzlanskom kantonu već spaljujemo evropski otpad (RDF) u Tvornici cementa Lukavac, Grad Živinice planira vlastitu spalionicu otpada, a sada imamo i Elektroprivredu BiH koja planira rekonstruirati prastari kotao u Termoelektrani Tuzla u kom će spaljivati nepostojeću biomasu i uvozni otpad. Izgleda da su planovi Elektroprivrede da u suradnji s EBRD-om Tuzlanski kanton pretvore u evropsku spalionicu smeća", smatra Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
Iz ovog centra ističu da je velika vjerovatnoća da će projekt završiti kao još jedna promašena investicija, pošto površine planirane za sadnju brzorastuće vrbe, na lokacijama rudnika Kreka, Breza i Đurđevik, iznose 1.075 hektara, dok je prema projektovanim kapacitetima i optimističnim projekcijama potrebno posaditi najmanje 6.042 hektara površine te obezbijediti navodnjavanje i dodatni izvor energije za sušenje dobijene zelene drvne mase. Pored toga, kako kažu, spaljivanje velikih količina drvne biomase emituje CO2 i ne može se nazvati klimatski neutralnim.
"Dodatni problem je da cijeli Tuzlanski kanton ne može proizvesti dovoljne količine specifičnog otpada potrebnog za rad postrojenja za su-spaljivanje biomase i otpada, koje će morati da održava visok energetski sadržaj otpada, što će ugroziti ne samo recikliranje frakcija bogatih energijom, već će podstaći politiku uvoza otpada. Spaljivanje otpada zahtijeva strogu i skupu prethodnu obradu i nadzor komunalnog otpada kako bi se emisije održale u zakonskim granicama", tvrde iz Aarhus centra BiH.
Ako se uzme u obzir loša postojeća praksa u kontroli i prevenciji emisija zagađujućih materija u Bosni i Hercegovini, iz centra smatraju da će šanse za odvijanje aktivnosti u legalnim okvirima biti minimalne.
"U zemljama Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, gdje se politike i zakoni o zaštiti okoliša, upravljanju otpadom i šumama loše sprovode, rješenja poput spaljivanja otpada ili velikih količina biomase za potrebe daljinskog grijanja jednostavno nisu prihvatljiva, jer donose ogromne rizike šteta za okoliš, klimu i prirodu. Gradovi u Bosni i Hercegovini treba da ubrzaju investicije u čista i održiva rješenja za sisteme daljinskog grijanja koja će prioritetno uključiti energiju sunca, tla, vode i vjetra uz primjenu tehnologije skladištenja toplote i toplotnih pumpi" izjavila je Nataša Kovačević iz Bankwatch mreže.
S obzirom na to da je javnost veoma malo upoznata sa činjenicama o tome šta bi ova investicija sa sobom donijela lokalnim zajednicama, ekolozi zaključuju da projekat odmah mora postati predmet sveobuhvatnog javnog dijaloga, posebno na lokalnom nivou.
