Trgovinski rat Amerike i Kine mogao bi otežati svjetsku opskrbu spasonosnih lijekova

Prije otprilike dvije sedmice američki predsjednik Donald Trump najavio je dodatne "recipročne" carine od 34 posto na uvoz iz Kine, podigavši time namete na ukupno 54 posto.

Kina je uzvratila carinama od 34 posto na uvoz iz SAD-a, a Washington je uzvratio još višim nametima.

Eskalacija američko-kineskoga trgovinskog sukoba rezultirala je podizanjem kineskih nameta na američku robu na 125 posto i američkih na kineske proizvode na 145 posto.

Velike farmaceutske kompanije, uključujući AstraZenecu, Sanofi, GSK i Eli Lilly, imaju najmanje jednu proizvodnu lokaciju u SAD-u za lijekove koje prodaju u Kini, pokazali su podaci kineske uprave za medicinske proizvode.

U pogonu u američkoj saveznoj državi Indiani AstraZeneca proizvodi lijek protiv raka durvalumab, a Eli Lilly tamo proizvodi lijek za dijabetes i mršavljenje tirzepatid, pokazuju podaci, prenosi Reuters.

Američka savezna država Sjeverna Karolina navedena je kao lokacija na kojoj AstraZeneca i Sanofi proizvode antitijela za prevenciju respiratornoga sincicijskog virusa (RSV) nirsevimab. Tamo je smješten i pogon koji proizvodi GSK-ov lijek za HIV. U podacima koje je Reuters analizirao nije navedeno koliki se udio lijekova proizvedenih u američkim tvornicama isporučuje Kini.

Stručnjaci upozoravaju da bi kineske carine na američke proizvode mogle dovesti do povećanja cijena ili ograničenja ponude nekih lijekova.

"Pacijenti i potrošači u Kini mogli bi i te kako osjetiti posljedice carina, ovisno o proizvodu, jer se proizvodnja lijekova ne može preseliti u kratkom roku", rekao je voditelj za trgovinska pitanja u švicarskom farmaceutskom i biotehnološkom poslovnom udruženju Scienceindustries Erik Jandrasits.