Tuzlansku privredu guše ogromni nameti, zbog loših puteva zaobilaze ih strani investitori
Među onima koji najviše trpe posljedice loše putne komunikacije su prijevoznici koji ističu da je tuzlanski bazen praktično blokiran, a već 50 godina se priča o trećoj saobraćajnoj traci na putu Tuzla – Sarajevo.
"Nakon pola stoljeća tek je počela realizacija tog projekta. Ovaj kanton ima daleko najveći broj autobusa i kamiona u odnosu na ostale dijelove naše zemlje. Za putnu infrastrukturu izdvajamo najviše doprinosa, a trenutno nemamo nijednog centimetra brze, ali ni autoceste. Prema tome, mi smo u totalnoj blokadi, a ko to ne vidi onda i ne putuje", kaže Nedžad Siočić, generalni direktor firme Transturist iz Tuzle i predsjednik Udruženja poslodavaca iz oblasti transporta Tuzlanskog kantona.
Da je situcija drugačija, putnici bi mali brže i ugodnije putovanje, a uštede bi osjetili i prijevoznici.
"Zbog trenutne putne komunikacije, utrošak goriva je znatno veći te bismo na kraju imali ogromne uštede u tom kontekstu. Imali bismo i manji angažman osoba i vozila. Dakle, ogromne su uštede, samo što dosad to niko ne prepoznaje", navodi Siočić.
Posljedice loših puteva osim prijevoznika putnika osjete i oni koji se bave prijevozom tereta. Također, kako ističe naš sagovornik, strani investitori nemaju volje investirati u takvo okruženje.
"Vi za sat vremena ne možete doći do Sarajeva, a da ne pričamo o Evropskoj uniji. Mi imamo nepovoljno okruženje i mnogi su zbog toga odustali od investiranja i pravljenja fabrika", nadovezuje se Siočić.
Da je Tuzlanski kanton nepravedno zapostavljen saglasan je i kantonalni ministar trgovine, turizma i saobraćaja Denis Bećirović. Također, putnu blokadu i on smatra najvećim problemom u oblasti privrede, zbog čega se počelo na rješavanju. Prvi korak je u modernizaciji puta Tuzla – Doboj sa dnevnom frekvencijom od 12 do 14 hiljada vozila.
"Tu imamo 'čep' koji usporava privredu, ali i njen dalji razvoj. Mi smo postali aktivni u tom kontekstu, a aktivnost je rezultirala time da je počela rehabilitacija magistralnog puta M4 (Tuzla-Doboj, op.a.). Mašine su na terenu, a uz to se radi i na obilaznici oko Živinica. U prethodnom periodu smo imali radno-konsultativni sastanak na kojem smo apelovali prema višim nivoima u cilju rješavanja problema", navodi Bećirović.
U skoro pola godine Tuzlanski kanton bilježi industrijski rast od 1,3 posto, kao i povećanje izvoza od 31 posto. Također, ostvaren je uvoz od 28 posto, 104 hiljade je zaposlenih osoba uz 68 hiljada nezaposlenih. Prosječna plata u najmnogoljdnijem kantonu iznosi 1.067 KM.
"Osim loše putne infrastrukture, privrednike u Tuzlanskom kantonu opterećuju i stope poreza i doprinosa te parafiskalni nameti, koje je potrebno smanjiti. To je mjera koja se odnosi na nivo Federacije BiH, ali ćemo zajedničkim zahtjevima pokušati ih ubrzati i riješiti, kako bi se povećale plate radnicima. Također, nama je potrebna i stimulacija izvoza te energenata i goriva koji su potrebni za proizvodnju", izjavio je predsjednik Privredne komore TK Nedret Kikanović.
Kantonalni premijer Irfan Halilagić kaže da novoimenovana Vlada, nastavlja vrlo sličan kurs djelovanja naslijeđen iz prošle godine. To su, kako ističe, prije svega transparentnost, otvorenost, odgovornost i posvećenost privredi i poslodavcima jer oni doprinose punjenju budžeta i otvaraju mogućnosti novih zapošljavanja.
"Da smo veoma zainteresirani da im sa naše strane pomognemo i kreiramo što bolji poslovni ambijent pokazali smo i prošle godine ukidanjem parafiskalnog nameta, naknade općekorisne funkcije šuma, čime smo poslovanje privrednih subjekata na području našeg kantona olakšali za okvirno 4,5 miliona KM godišnje", kaže Halilagić.
Kantonalna vlada i ove godine planira značajna sredstva usmjeriti kao podršku privredi i obrtu.
"Jedan dio toga bit će, kroz Ministarstvo privrede TK usmjeren za nabavku repromaterijala i alata i druge poticajne mjere, a značajan dio planiran je i za podršku novom zapošljavanju, između ostalog i za zapošljavanje demobiliziranih branitelja", riječi su premijera Halilagića.
Djelovanje Ministarstva privrede će se i u narednom periodu naslanjati na dva ključna fokusa definisana Strategijom razvoja Tuzlanskog kantona, a odnose se na unapređenje uslova za digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju privrede, što u konačnici treba doprinijeti jačanju konkurentnosti privrednih subjekata i uključivanje u globalne lance vrijednosti.
