U RS-u najavljeno poskupljenje pekarskih proizvoda, u FBiH za sada ostaju iste cijene
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo naglasio je kako je tržište u Federaciji BiH komplikovano uređeno i da povećanje cijena pekarskih proizvoda ovisi o mnogo faktora. Jedan od njih je i cijena pšenice koja je zapravo berzanska, a prema trenutnoj situaciji ove godine će dobro roditi.
"Postoji problem zbog toga što nema zaštite domaće proizvodnje i zbog stalnog poskupljenja goriva, međutim, ukoliko uvoznici odluče otkupiti pšenicu od naših proizvođača mi ćemo povećati i njenu cijenu, ali s obzirom na to da im je isplatnije uvoziti, onda nema razloga da cijene budu više jer će je ionako ove godine biti previše", pojasnio je Bićo.
Slobodno formiranje cijena
Dodao je da će, ukoliko dođe do poskupljenja, cijene pšenice biti više za onoliko procenata za koliko je povećana cijena goriva. Ipak, dodao je, najgore će proći proizvođači.
"Nemamo zaštite domaće proizvodnje, kao ni plavog dizela, vrlo malo se sredstava izdvaja za poticaj poljoprivredi tako da je naš proizvod totalno nekonkurentan u odnosu naprimjer na Hrvatsku", istakao je.
Kontaktirali smo i kompaniju Klas d.o.o. gdje su nam kratko odgovorili da do poskupljenja pekarskih, a ni drugih proizvoda u ovoj kompaniji neće doći bez obzira na porast cijena goriva.
Iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošača BiH su naveli kako su građani u našoj državi nažalost suočeni s trendom stalnog i nekontrolisanog rasta cijena robe i usluga koje kupuju. Dodali su da je stupanjem na snagu Zakona o akcizama od 1. februara došlo do poskupljenja goriva, što je uslovilo i druga lančana poskupljenja.
"Jasna je povezanost cijene energenata sa cijenom usluga javnog prijevoza i prehrambenih proizvoda te kada energenti poskupljuju, lančano poskupljuju i navedene usluge i proizvodi. Stoga je za pretpostaviti da će u narednom periodu povećana cijena goriva utjecati na novo povećanje cijene hljeba, pekarskih proizvoda i uopšte osnovnih prehrambenih proizvoda", kazali su iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošača BiH.
Dodali su da je to zabrinjavajuće, pogotovo ukoliko se u obzir uzme da brašno, hljeb, ulje i šećer predstavljaju osnovne životne namirnice i da nemaju alternativu.
"Poskupljenje, pa i u najmanjem procentu, predstavlja najnepopularniju mjeru koja ekonomski iscrpljuje bh. potrošače i loše se odražava na kvalitet života potrošača. Plate i penzije ne prate rast troškova života te većina potrošača u BiH jedva pokrije osnovne troškove. Standard potrošača u našoj državi je veoma nizak, plate zaposlenih se smanjuju, veći broj radnika ostaje bez posla, a uz to imamo nezaposleno i više od 50 posto radno sposobnog stanovništva", naveli su.
Kada je riječ o poskupljenju goriva ističu da građani ne mogu očekivati opći sistem zaštite, jer je tržište u BiH uređeno po principu slobodnog formiranja cijena, što daje slobodu proizvođačima i trgovcima. Pojasnili su da cijenu određenog proizvoda može promijeniti samo tržište, odnosno trgovci koji je mogu sniziti ukoliko primijete da im je smanjena prodaja.
"Međutim, u skladu sa slobodnim forrmiranjem cijena, entitetskim zakonima i to Zakonom o kontroli cijena u FBiH i Zakonom o regulisanju cijena u RS-u, uređeno je da se kao mjere neposredne kontrole, za pojedine proizvode mogu propisati fiksne ili najviše cijene. Mjere neposredne kontrole cijena zasnivaju se na ekonomskim kriterijima, a iste propisuju entitetske vlade, tj. Vlada Federacije i Vlada RS. Tako bi trebalo osigurati da cijene određenih proizvoda (osnovni proizvodi) budu određene fiksno ili usklađene s kupovnom moći bh. potrošača", istakli su iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošača BiH.
Pekari iz RS-a odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim uslovima i većim platama
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, naglasio je da je realno očekivati da dođe do povećanja cijena pekarskih proizvoda zbog same situacije na tržištu. Dodao je da će osim povećanja cijena goriva, cijene pekarskih proizvoda diktirati i veliki odlazak ljudi iz ove oblasti u inozemstvo i tempo rasta plata radnika koji ostaju.
"S obzirom na to da je rad u pekari naporan, pogotovo ukoliko se u obzir uzmu noćne smjene, smatram da su plate relativno male za taj posao. Plate se kreću od 600 do 900 KM, a sve zavisno od rada i stručne obučenosti. Trenutna cijena hljeba se kreće od 1,00 KM do 1,30 KM i realno je da bude 1,50 KM zbog poskupljenja goriva, ali i navedenog razloga", kazao je Pelemiš.
Istakao je da cijena pšenice trenutno stagnira, ali da se njeno povećanje očekuje krajem septembra te da i to može biti jedan od razloga poskupljenja pekarskih proizvoda. Cilj je, dodao je, da se poboljšaju uslovi rada u oblasti pekarstva prije svega.
"Većina tih radnika odlazi u Njemačku i Austriju. Imali smo slučajeva gdje su pekari radili i kao moleri u Austriji samo zbog toga što im je to pružalo bolje uslove. Zbog toga im moramo povećati plate", poručio je Pelemiš
Murisa Marić iz Udruženja potrošača "Don" Prijedor navela je kako je lančano poskupljenje nerazumno jer cijene nisu bile niže onda kada je cijena goriva bila znatno niža. Međutim, dodala je, takvo postupanje je opravdano slobodnim formiranjem cijena koje je na snazi u našoj državi.
"Zbog toga mi u posljednjih 15 dana svjedočimo povećanju cijena goriva u nekoliko navrata. Osim toga, postoje i 'tiha' poskupljenja koja građani ne primjećuju drastično, jer taj određeni proizvod nije odmah poskupio za 5,00 KM, već nekoliko feninga, a njegova gramaža ostaje ista, u nekim slučajevima je čak i manja", naglasila je Marić.
Apsurdnim je nazvala razlog da se pekarima poveća plata kako bi se spriječio njihov odlazak u inozemstvo, jer većina radnika u RS-u, kako je naglasila, radi za minimalan iznos i većina građana sanja o prosječnoj potrošačkoj korpi koja je zapravo socijalna.
"Slobodno formiranje cijena omogućilo im je da nemaju razloga da se nekome pravdaju, ali eto nešto moraju navesti kao razlog zbog čega sve to rade. Cijena goriva od 2,50 KM nije ni na Zapadu tako da ne znam kako to tako kod nas dolazi i kako će izdržati svi oni ljudi koji žive i vode jedan normalan život, jer u našoj državi nemamo pravo ni na kakav luksuz s obirom na životni standard", zaključila je Marić.