Ukupne javne investicije u BiH za naredne tri godine trebaju iznositi 6,92 milijarde KM
Prema objavljenim projekcijama ekonomskih trendova, Bosna i Hercegovina treba postići rast BDP-a od 3,2 posto u 2018. godini, 3,5 posto u 2019. i 3,7 posto u 2020. godini, a da bi se taj scenario ostvario, potrebno je između ostalog, dostići udio javnih investicija od 5,5 posto BDP-a u 2018. godini, 6,8 posto BDP-a u 2019. i 7,6 posto u 2020. godini tj. ukupne javne investicije u naredne tri godine trebaju iznositi 6,92 milijarde KM.
S obzirom na to da je povećanje akcize na naftu i naftne derivate u velikoj mjeri povećalo kapacitet finansiranja infrastrukturnih projekata u zemlji, te uticalo na spremnost međunarodnih kreditnih institucija da nastave sa ulaganjem u BiH, kako je istaknuto na konferenciji, važno je znati koja je realna dinamika provedbe investicionih projekata.
Sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić istakao je važnost izgradnje Koridora 5C, dodajući da će biti ispoštovan najavljeni rok za otvaranje mosta preko rijeke Save kod Svilaja. Napomenuo je da je nemogućnost efikasne provedbe tenderskih procedura usporila nekolicinu značajnijih projekata javnih investicija.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH pripremilo je Okvirnu strategiju prometa BiH koja obuhvata entitete i Distrikt Brčko, dokument koji je, po svemu sudeći, otvorio pristup BiH ka međunarodnim finansijskim sredstvima. Također, dodao je Pejić, ključno je i uključivanje javno-privatnog partnerstva i omogućavanje koncesionog pristupa, kao što to rade zemlje iz regiona, u izgradnju infrastrukturnih projekata, i sektor javnih investicija.
Josip Polić, viši bankar Evropske banke za obnovu i razvoj, iz perspektive finansijera ukazao je na optimistične trendove kada je riječ o javnim investicijama. Usvajanje novog Zakona o akcizama je otvorilo mogućnosti za izgradnju autputeva, te je bio jedan od ključnih argumenata za odobravanje sredstava od EBRD-a.
EBRD ove godine planira uložiti oko 100 miliona eura u BiH, prema Poliću, te se najavljuje isto održanje tempa u narednom trogodišnjem periodu. Međutim, značajniji rast zavisi od pronalaženja načina da se uključi i strani privatni kapital u sektor. Efikasnost privatnog sektora bi dobro došla procesu implementacije projekata javnih investicija.
Tarik Moćević, istraživač Centra za politike i upravljanje precizirao je izazove na putu implementacije javnih investicija. Najveća stagnacija u pripremi projekata za implementaciju dešava se nakon pripreme idejnog projekta. Ostali izazovi u procesu, kako ih je izložio Moćević, jesu u sklopu tenderskih procedura, neusklađenost projekata sa stanjem na terenu, te nepostojanje kvalitetne prostorno-planske dokumentacije. Također, javni dijalog u koji su uključeni i predlagači, nadležna resorna ministarstva, te lokalne vlasti također se ne provodi na zadovoljavajućem nivou, te dolazi do korekcija projekta u poodmaklim fazama, kao i problema u procesu eksproprijacije zemljišta.
Prema entitetskim programima javnih investicija za period 2018-2020, vrijednost projekata za koja su osigurana sredstva finansiranja u FBiH iznosi 3,80 milijardi KM, a u RS 2,94 milijardi KM, što je 6,74 milijardi KM u trogodišnjem periodu.
Kako je kazao Haris Abaspahić, predsjednik Skupštine Centra za politike i upravljanje, potrebno je preusmjeravanje od tekuće potrošnje ka investicionoj potrošnji, a taj proces značajno zavisi od samog rasta javnih investicija.
Konferenciji su prisustvovali zastupnici predstavničkih domova parlamenata BiH i FBiH, Doma naroda PSBiH, resornih ministarstava iz oba entiteta, predstavnici međunarodnih organizacija – EBRD-a, IFC-a, ambasade SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, i brojnih drugih domaćih i međunarodnih organizacija, saopćeno je iz Centra za politike i upravljanje.