Valentin Ilievski: Strani investitori će zbog odluke o minimalnoj plati zaustaviti ili umanjiti investicije
U intervjuu za Klix.ba, potpredsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH Valentin Ilievski je pojasnio reakciju ovog vijeća, ali govorio je i o potencijalnim implikacijama ove odluke u sferi stranih investicija.
Kakva je bila Vaša reakcija na povećanje minimalne plate u FBiH na 1.000 KM?
Mi smo reagovali odmah nakon odluke Vlade FBiH. Prije svega, bitno je istaći da poslodavci generalno, kao i naše članice, nemaju ništa protiv povećanja neto primanja radnika. Većina članica Vijeća stranih investitora koje okuplja 80 stranih i domaćih kompanija, već odavno i ne isplaćuje minimalne plate i neće biti direktno pogođena njihovim povećanjem. Većina naših kompanija nije redovno povećavala plate samo da bi zadržala postojeće radnike i privukla nove, već i zato što su to društveno odgovorne kompanije kojima je zadovoljstvo radnika prioritet. Iako ne želim nabrajati konkretne primjere, s punom sigurnošću mogu reći da ovdje govorim u ime svih članica Vijeća stranih investitora koje pripadaju toj većini.
Međutim, s obzirom da se radi o povećanju od oko 60 posto na koje se plaćaju puni porezi i doprinosi, potpuno smo svjesni dalekosežnih posljedica koje će ovakva odluka imati na privredu generalno. Prije svega, povećanje minimalne plate na ovaj način (dva dana prije kraja godine, sa primjenom od 01.01.) i uz plaćanje punih poreza i doprinosa, nesumnjivo će loše uticati na poslovnu klimu jer narušava principe predvidivosti i sigurnosti poslovanja, koji su preduslov za svako investiranje. Osim toga, razumno se može očekivati da dođe do linearnog povećanja i drugih plata da bi se održali razumni rasponi između minimalne plate i viših plata u okviru kompanija. Također, razumno je očekivati da će doći do povećanja cijena roba i usluga jer će poslodavci morati povećati prihode da bi podnijeli dodatni teret. Konačno, sigurno je da određeni poslodavci, a tu prvenstveno mislim na male i mikro biznise, neće biti u mogućnosti podnijeti teret povećanih troškova poslovanja, što će rezultirati otkazima. Pravi rezultat ove odluke očekujem da ćemo vidjeti krajem prvog kvartala ove godine, i bojim se da neće biti pozitivan ni za radnike, ni za poslodavce.
Kako će se potencijalno ova odluka odraziti na strane investicije u FBiH?
Izvjesno je negativno. Da bi se odlučili investirati, investitori traže dobru poslovnu klimu, razumne i predvidive odluke vlasti, kako bi mogli planirati prihode i rashode. Bojim se da je ova odluka značajno narušila poslovno okruženje i da će reakcija stranih investitora biti da svoje investicije u BiH zaustave, umanje ili prebace u neke druge, predvidljivije jurisdikcije.
Da li bi potencijalna odluka Vlade FBiH o neoporezivanju određenog iznosa minimalne plate ublažilo potencijalne negativne efekte originalne odluke?
Svakako da bi. To je rješenje koje i mi zagovaramo – smatramo da ne treba mijenjati minimalni iznos neto plate, ali da je istovremeno neophodno poslodavcima olakšati teret poreza i doprinosa. Govoriti o minimalnoj neto plati od 1.000 KM, a ne uzeti u obzir da je trošak te plate veći od 1.700 KM, nije dobar narativ niti za poslodavce niti za radnike. Dok čekamo sveobuhvatnu poreznu reformu koju je i ova i prethodna Vlada najavila, neophodno je naći privremeno i hitno rješenje da se poslodavcima umanji teret kako bi povećanje minimalnih prihoda bilo održivo i imalo smisla – u protivnom, povećanje cijena roba i usluga će 'pojesti' povećanje plata koje je Vlada predvidjela i neće imati efekte koji su zamišljeni i koji su, vjerujem, doneseni u najboljoj namjeri.
U odnosu na region Balkana, kakav je odnos vlasti u BiH na svim nivoima sa stranim investitorima?
Mi imamo korektne odnose sa vlastima u Bosni i Hercegovini, i u proteklih 18 godina aktivnog djelovanja u BIH pokazali smo da smo uvijek otvoreni za dijalog. Zato nam je i žao što je Vlada odlučila donijeti ovako značajnu odluku bez da je s nama sagledala sve posljedice koje ona može imati na strane investitore i, generalno, na privredu u FBiH. Ovo su odluke koje zahtijevaju detaljne analize i učešće svih zainteresovanih aktera u njihovom donošenju, a to se ovaj put nije desilo.
S obzirom da vodim 13 kompanija u 11 zemalja Evropske unije aktivno učestvujem u dijalogu sa vlastima u mnogim državama, ali pošto je sjedište Messer Grupe u Njemačkoj navešću samo jedan primjer. Kako bi razvila strategiju za jačanje konkurentnosti industrije u globalnom kontekstu, njemačka vlada je formirala radne grupe sa liderima industrije, univerzitetskim stručnjacima i sindikatima. Rezultati su uključivali konkretne podsticaje za zelene tehnologije i digitalizaciju, koji su proizašli iz tih konsultacija. Dosta imam sličnih primjera koji naglašavaju koliko je javno-privatni dijalog ključan za stvaranje politika koje su efikasne, pravedne i dugoročno održive.
Kakvo je generalno biznis okruženje u BiH, posebno u kontekstu stranih investicija?
Strani investitori, kao i domaći, suočavaju se sa nizom problema u poslovanju u BiH – od kompleksne državne strukture i administracije, do nemogućnosti donošenja određenih (čak i tehničkih) propisa kako bi se osigurala bolja poslovna klima. Mi, sa svoje strane, radimo aktivno kako bismo ukazali vladama na svim nivoima na određene stvari koje bi se mogle popraviti, pa tako periodično objavljujemo Bijelu knjigu sa nizom preporuka za različite nivoe vlasti u smislu poboljšanja poslovne klime i zakonske regulative. Dodatno, opterećenja na plate u BiH su vrlo značajna i, kako smo vidjeli, među najvećima u regiji. S druge strane, nesumnjivo je da je Bosna i Hercegovina zemlja u koju vrijedi ulagati, prije svega radi njenih ljudi, prirodnih i svih drugih potencijala. Strani investitori koji su naše članice ulažu u Bosnu i Hercegovinu godinama, reinvestiraju svoju dobit svake godine, otvaraju nova radna mjesta i najbolji su poslovni ambasadori ove zemlje, i nastavit će to raditi i u budućnosti. Međutim, način na koji se poslovna klima bude unapređivala, svakako će odrediti da li će te investicije biti u većem ili manjem obimu.
