Vatromet Kine sija nad Balkanom: Građani bivše Jugoslavije još ne shvataju snagu Puta svile

Dio ciljane rute je Zapadni Balkan, gdje je krvavi raspad bivše Jugoslavije 90-ih ostavio šačicu republika u ekonomskom rasulu i s potrebom za nove finansijske izvore da se popravi šteta.

EU je ulagala vrijeme i novac u region, ali analitičari kažu da joj nedostaje fokus pošto se bavi unutrašnjim podjelama oko toga kako da primi novi talas siromašnijih zemalja dok i dalje vari runde širenja koje su u posljednjih 15 godina dovele 11 zemalja Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza.

Moskva, koju je EU pokušavala da odvrati od regiona, viđena je kao tradicionalni saveznik. Ali je na nju također gledano sa sumnjom poslije pet decenija sovjetske dominacije.

U međuvremenu, SAD, nekada veoma uključene na Balkanu, izgleda da su se okrenule ka sebi, pokazujući malo ranijeg interesovanja.

"Proces integracija je bio glavni stabilizacioni mehanizam EU u regionu, nastojanje koje sada nazaduje usljed izazova s kojima se sama EU suočava i usljed sporne posvećenost preostalih zemalja kandidata", rekla je Nani Klepi, politička i bezbjednosna analitičarka iz DAVA Strategic Analysis.

"Prema tome, većini zapadnobalkanskih zemalja je sada očajno potreban alternativni saveznik koji može ponuditi bližu saradnju i dotok kapitala", dodala je ona.

Tako ulazi Peking koji je iskoristio tu slabost kao kapiju za povećani ekonomski i politički utjecaj. Zasigurno, EU je i dalje najveći igrač na Balkanu, pokrivajući dvije trećine direktnih stranih investicija (FDI) u regionu.

Ali kineske banke, s podrškom vlade kod kuće, pohitale su da postanu vodeći kreditori u regionu obezbjeđujući brze i lake uslove kakve drugi nisu spremni da rizikuju.

Analitičari kažu da rast kineskog utjecaja može napraviti opasnost od razdora između Balkana i EU, podrivajući spremnost običnih građana i vladinih zvaničnika da podrže i sprovedu teške reforme koje su regionu potrebne da bi se eventualno pridružio Uniji.

"Kina ima prilično jasne ekonomsko-političke ciljeve širom istočne Evrope: da stvori infrastrukturu neophodnu za širenje svoje inicijative u Evropi i, gdje je moguće, da slabe lokalne privrede uhvati u zamku dužničke zavisnost kojom će biti u obavezi prema Pekingu i dati Kini stepen diplomatskog i političkog utjecaja", rekao je Mujanović, autor knjige "Hunger And Fury: The Crisis Of Democracy In The Balkans".

"Kina nije 'balansirajući' element, to je još jedna autoritativna sila koja pokušava da ispuni svoje - često prilično destabilizujuće - ciljeve u vakumu stvorenom uzmicanjem EU i SAD, i nekompetentošću na Zapadnom Balkanu", dodao je on.

Samo u Srbiji, kineske institucije su pozajmile oko tri milijarde dolara za projekte između 2007. i 2017, što uključuje most Mihajlo Pupin preko Dunava, brzu željeznicu između Beograda i Budimpešte i kupovinu smederevske željeznice.

Srbijansko Ministarstvo infrastrukture je procijenilo ukupnu vrijednost projekata o kojima se pregovora s kineskim finansijerima na oko šest milijardi dolara, s mnogim kineskim firmama koje dobijaju ugovore preko te veze kao dio uslova finansiranja.

Dotok novca se ne zaustavlja na srbijanskoj granici.

Kineske kompanije pomažu izgradnju autoputa u Crnoj Gori koji će eventualno spojiti luku Bar i srbijansku prestolnicu, kao i izgradnju mosta na moru na jugu Hrvatske.

Skoro su poslanici u BiH odobrili garancije za kineski zajam za pomaganje projekta proširenja termoelektrane u Tuzli iako je agencija EU za energetiku saopćila da bi se time prekršila pravila Unije o subvencijama.

"(Zapadnobalkanske države) su pozdravile preko potrebnu pomoć, trgovinu i dotok investicija koje se postojano uvećavaju i u nekim oblastima su konkurencija ekonomskim interesima Evropske unije", navodi se u analizi Minhenskog bezbjednosnog izveštaja 2019. koji je objavljen u februaru.

Taj rast utjecaja je privukao pažnju zvaničnika EU koji su izrazili zabrinutost da li je Unija potcjenila rastuće prisustvo Pekinga na Balkanu.

Johannes Hahn, komesar EU zadužen za pregovore sa zemljama koje žele da uđu u Uniju, rekao je u intervjuu za The Financial Times ranije ovog mjeseca da je zabrinut što neke balkanske zemlje mnogo pozajmljuju od Kine da plate infrastrukturu i povećavaju opasnost od dugoročne štete po svoje krhke privrede.

Alan Riley, viši savjetnik Instituta Stetecraft u Londonu, slaže se.

On brine da će Balkan biti uvučen u mrežu finansiranja zajmova za koje "nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate" i samo uvećavaju dužničko opterećenje, tako povećavajući kineski utjecaj.

"Za zemlje širom regiona najbezbjedniji i najefikasniji način za odnose s Kinom je preko EU", rekao je on.