Većina uposlenika u realnom sektoru u BiH ima platu nižu od prosječne
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sadik Ahmetović tražio je da mu se dostave podaci o prosječnoj plati bosanskohercegovačkog uposlenika u realnom sektoru. Odnosno, da se iz prosječne plate izbace podaci o platama uposlenih u državnom sektoru.
Iz Agencije za statistiku BiH odgovorili su da nisu u mogućnosti dostaviti podatke o platama u javnom i realnom sektoru zbog toga što Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o prosječnim bruto i neto platama prema područjima Klasifikacije djelatnosti KDBiH 2010. koja je uporediva sa klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda ISIC-rev.4. i klasifikacijom Evropske unije NACE rev.2.
U skladu s tim Agencija za statistiku BiH dostavila je prosječne bruto i neto plate za period 2014., 2015. i 2016. godinu po područjima Klasifikacije djelatnosti KDBiH 2010., 2014. i 2016. godina.
Podaci govore da najveće neto plate u 2016. godini imaju uposlenici u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1.381 KM), uposlenici u proizvodnji i snabdjevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (1.338 KM), djelatnosti informacija i komunikacija (1.236 KM), javnoj upravi i odbrani, obavezno socijalno osiguranja (1.194 KM) i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne zaštite (1.056 KM).
Na drugoj strani najniže neto plate imaju zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, odnosno hoteljerstvo i ugostiteljstvo (520 KM), građevinarstvu (535 KM), administrativnoj i pomoćnoj uslužnoj djelatnosti (533 KM), trgovini na veliko i malo te popravci motornih vozila i motocikala (591 KM), prerađivačkoj industriji (604 KM) i umjetnosti, zabavi i rekreaciji (620 KM).
Zanimljiv je podatka da od ukupno 19 područja klasifikacije djelatnosti u BiH uposlenici u čak 11 djelatnosti u 2016. godini imaju platu nižu od prosječne plate u našoj zemlji, odnosno 844 KM. Samo uposlenici u pet djelatnosti imaju prosječnu neto platu veću od 1.000 KM.
Inače, četveročlanoj porodici u BiH potrebno je više od 2.100 KM mjesečno za osnovne stvari u životu.
Jedna četveročlana porodica na mjesečnoj bazi u prosjeku treba imati samo 60 KM za hljeb, dok za punu korpu koja bi podmirila mjesečne potrebe, a uključimo u to i promotivne cijene artikala, minimalno 450 KM koji uključuju samo hljeb, rižu, makarone, meso, jaja i ulje - što je mnogo više od minimalca u oba entiteta. Higijenske potrepštine nisu uračunate.
Za režije (struja, voda, komunalije, plin/grijanje) za stan od 40 metara kvadratnih je potrebno minimalno 160 KM ljeti (ako govorimo o minimalnoj potrošnji električne energije i vode), a cijena je mnogo viša zimi zbog grijanja.
Ukoliko uključimo i fiksni telefon za koji je pretplata u prosjeku 14,4 KM, a za mobitel od 15 KM pa naviše, potrebno je minimalno dodatnih 30 KM, ako je u upotrebi samo jedan mobitel, što je zbog potreba modernog vremena i poslovanja skoro nemoguće.
Tu je i RTV pretplata koja iznosi 7,5 KM, zatim karte za gradski prijevoz koje koštaju dnevno u prosjeku 1,4 KM (cijela BiH uzeta u obzir), te, ukoliko imaju malu djecu, troškovi za vrtić 173 KM ili školovanje 40 KM (užina, bez troškova kupovine knjiga i ostalog).
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
