Prijeti veliki gubitak
3

Visoka zvaničnica MMF-a: Svjetska ekonomija je na rubu drugog hladnog rata

B. R.
Gita Gopinath, prva zamjenica generalnog direktora MMF-a (Foto: EPA-EFE)
Gita Gopinath, prva zamjenica generalnog direktora MMF-a (Foto: EPA-EFE)
Prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Gita Gopinath smatra da je svjetska ekonomija "na rubu drugog hladnog rata" koji bi mogao poništiti napredak ostvaren nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Konstatovala je da postoji opasnost da rascjepkavanje svjetske ekonomije među blokovima moćnih država, u čijem su središtu Sjedinjene Američke Države i Kina, nosi rizik uništenja proizvodnje vrijedne milijarde dolara.

"Ako se upustimo u drugi hladni rat, znajući za njegove troškove, možda nećemo vidjeti obostrano ekonomsko uništenja, ali bismo mogli vidjeti uništenje svega onoga što je ostvareno otvorenom trgovinom", kazala je Gopinath.

Ukazavši da je svijet na prekretnici zbog rasta napetosti između najmoćnijih država, pozvala je vlade da se povuku sa tog ruba i da zajednički rade na ekonomskim prioritetima kada god je to moguće. Njeni pozivi vladama su uslijedili usred usporavanja međunarodne trgovine. To usporavanje se desilo nakon rasta tenzija između Zapada te Kine i Rusije.

"Iako nema znakova znatnijeg povlačenja globalizacije, pojavljuju se linije rasjeda, jer je geoekonomska fragmentacija sve više stvarnost. Ako se ta fragmentacija produbi, mogli bismo se naći u novom hladnom ratu", mišljenja je Gopinath.

Njena procjena je bi da bi gubitak za svjetsku ekonomiju mogao iznositi 2,5 biliona dolara ili 2,5 posto svjetskog BDP-a ako bi se međunarodna trgovina u potpunosti obustavila. U zavisnosti od sposobnosti država da se prilagode podjelama u svjetskoj trgovini, spomenuti gubitak bi mogao dosegnuti sedam posto svjetskog BDP-a.

Naglasila je da bi koristi od novog hladnog rata mogle imati politički nesvrstane države koje su "spoj" najvećih ekonomskih rivala. Napomenula je da su pojedini veliki proizvođači elektronskih uređaja već počeli premještati proizvodnju iz Kine u Vijetnam zbog toga što su Sjedinjene Američke Države uvele carine na kinesku robu. Međutim, Vijetnam većinu proizvodnih sirovina nabavlja iz Kine.

Latinoameričke zemlje bi također mogle imati koristi. Meksiko je već zamijenio Kinu kao najvećeg izvoznika u SAD. Gopinath je podsjetila da mnoge kompanije otvaraju proizvodne pogone u Meksiku, ciljajući na američko tržište, prenosi list Guardian.